FOI nastava
FOI logo

Lista kolegija iz:

smjer:
Informacijski/Poslovni sustavi
ak.god:
2018/2019
semestar:
2. semestar

2018/2019

5ECTSa

Preddiplomski

Informacijski/Poslovni sustavi v1.1

Program Obavezan
Informacijski sustavi IS Ne
Poslovni sustavi PS Ne
2. semestar
1. nastavna godina

Teorija sustava npp:47255

Engleski naziv

Systems Theory

Katedra

Katedra za organizaciju

Kategorija ("boja")

TO

Cilj kolegija

Cilj kolegija Teorija sustava je upoznavanje studenata s osnovama Teorije sustava, kroz opći sustavski pristup, metodologiju sustavske analize, formalizaciju sustava, kibernetsko upravljanje sustavom i metode modeliranja dinamike sustava. Usvajanje sustavskog načina razmišljanja i sustavske metodologije temeljni je preduvjet za razumjevanje i uspješnu primjenu modernih metoda i tehnika u vođenju složenih projekata, te analizi i projektiranju složenih sustava općenito, a posebno proizvodnih, poslovnih i informacijskih sustava.

Nastava

Predavanje
45sati
Seminar
15sati

Ishodi učenja predmeta

  • grafički modelirati i formalizirati ponašanje sustava
  • grafički modelirati i formalizirati strukturu sustava
  • izvršiti analizu pouzdanosti sustava
  • izvršiti vremensku analizu ponašanja sustava
  • primijeniti metodu crne kutije i heuristički pristup pri provedbi sustavske analize konkretnog sustava, s ciljem traženja mogućnosti poboljšanja funkcija sustava
  • primijeniti sustavska načela i sustavsku metodologiju pri analizi i rješavanju problema složenih sustava u različitim područjima, a posebno na području informacijskih sustava
  • razlikovati kriterije za primjenu klasičnog i sustavskog pristupa, te njihove organizacijske i metodološke aspekte, pri rješavanju problema postojećih ili definiranju novih sustava
  • razviti simulacijski model i analizirati ponašanje dinamičkog sustava primjenom metode i alata sustavske dinamike
  • razviti simulacijski model i analizirati stanja dinamičkog sustava primjenom metode i alata Petrijevih mreža

Ishodi učenja programa

  • analizirati stanje, identificirati prilike i definirati probleme s kojima se susreću organizacije i pojedinci u primjeni ICT, te formulirati rješenja uz primjenu ICT analizirati stanje, identificirati prilike i definirati probleme s kojima se susreću organizacije i pojedinci u primjeni ICT, te formulirati rješenja uz primjenu ICT
  • identificirati i razumjeti bitne čimbenike koji utječu na poslovanje organizacije i pojedinaca te primijeniti osnovne metode i koncepte planiranja, upravljanja i obračuna poslovanjaidentificirati i razumjeti bitne čimbenike koji utječu na poslovanje organizacije i pojedinaca te primijeniti osnovne metode i koncepte planiranja, upravljanja i obračuna poslovanja
  • modelirati poslovne procese i podatke u organizacijama i primijeniti modele u razvoju informacijskih i poslovnih sustavamodelirati poslovne procese i podatke u organizacijama i primijeniti modele u razvoju informacijskih i poslovnih sustava
  • razumjeti osnovna načela i metode upravljanja organizacijom i uspješno raditi u timurazumjeti osnovna načela i metode upravljanja organizacijom i uspješno raditi u timu
  • razumjeti suvremene organizacijske koncepte i upravljati organizacijskom kulturomrazumjeti suvremene organizacijske koncepte i upravljati organizacijskom kulturom

Sadržaj predavanja

  • Opća teorija sustava i sustavska metodologija (2 sata)
    Nastanak i razvoj sustavskog razmišljanja i Opće teorije sustava. Sustavska načela. Sustavska metodologija.
  • Opservacijske, analitičke i sustavske metode (2 sata)
    Osnovne značajke klasičnih znanstvenih metoda i njihovi nedostaci. Značajke sustavskih metoda Teorije sustava kao znanstvene discipline i njihove prednosti.
  • Osnovne značajke sustava (3 sata)
    Pojam i osnovne značajke sustava. Definicije sustava. Okolica sustava. Sustavi i podsustavi. Razine sustava. Verbalni opis sustava. Simbolički opis strukture sustava.
  • Vrste sustava (1 sat)
    Vrste sustava prema stupnju apstrakcije, složenosti, ponašanju, određenosti i samostalnosti. Vrste sustava prema K. Bouldingu.
  • Osnovne značajke sustavske analize (2 sata)
    Sustavska analiza kao metodologija provedbe sustavskog pristupa u istraživanju i rješavanju složenih problema. Sustavnost, sistemnost i heurističnost kao osnovne značajke sustavske analize.
  • Klasični i sustavski znanstveni pristup (2 sata)
    Osnovne značajke metodologije klasičnog i sustavskog znanstvenog pristupa u analizi složenih sustava. Usporedna analiza metodike primjene znanstvenih pristupa, kriteriji izbora primjerenog pristupa, prednosti i nedostaci.
  • Metoda crne kutije (3 sata)
    Metoda crne kutije kao temeljna sustavska metoda. Provedba sustavske analize primjenom metode crne kutije. Eksperimentiranje s modelom sustava i utvrđivanje operatora transformacije.
  • Formalizacija strukture sustava (3 sata)
    Pojam formalizacije strukture sustava. Matrice strukture sustava. Formalizacija strukture sustava prve razine. Formalizacija strukture sustava više razine. Strukturalna sličnost sustava i njen značaj u Teoriji sustava.
  • Formalizacija ponašanja sustava (3 sata)
    Pojam formalizacije ponašanja sustava. Izvođenje općih jednadžbi ponašanja sustava. Matematički model sustava kao osnova za utvrđivanje značajki sustava eksperimentiranjem. Metoda parcijalnih koeficijenata. Izvođenje vremenskih jednadžbi sustava.
  • Modeli i modeliranje (2 sata)
    Pojam modela i modeliranja. Vrste modela. Osnove teorije sličnosti. Grafički modeli sustava. Simulacijski modeli. Simulacijski jezici. Poslovne igre.
  • Vremenska analiza sustava (4 sata)
    Značaj vremenskih odnosa u sustavu. Metode za vremensku analizu sustava: CPM, PERT, MPM i PRECEDENCE metoda. Problem multifunkcionalnosti u složenim sustavima. Vremenska analiza sustava primjenom Precedence metode. Utvrđivanje optimalnog sustavskog vremena. Informatički alati za vremensku analizu sustava.
  • Kibernetsko upravljanje sustavom (4 sata)
    Kibernetika kao znanstvena disciplina i njen odnos prema Teoriji sustava. Entropija kao sustavsko svojstvo. Upravljanje i vodeća funkcija sustava. Načela rješavanja utjecaja smetnji na ponašanje sustava. Samostalnost kao sustavsko svojstvo. Samoregulirajući, samooptimizirajući i samoorganizirajući sustavi. Kibernetsko upravljanje poslovnim sustavima.
  • Teorija kaosa (1 sat)
    Pojam kaosa u složenim sustavima. Kaos kao sustavsko svojstvo. Osnovni pojmovi teorije kaosa. Teorija determinističkog kaosa. Problemi upravljanja kaotičnim sustavima.
  • Stabilnost sustava (2 sata)
    Stabilnost kao sustavsko svojstvo. Vrste stabilnosti sustava. Područje stabilnosti sustava. Stabilnost ulaza i izlaza sustava. Proračun stabilnosti sustava. Ultrastabilnost i multistabilnost sustava.
  • Pouzdanost sustava (3 sata)
    Osnove teorije pouzdanosti. Pouzdanost kao sustavsko svojstvo. Pouzdanost i entropija sustava. Pouzdanost tehničkih sustava. Pouzdanost ostalih sustava. Primjena teorije pouzdanosti u analizi složenih sustava. Proračun pouzdanosti složenog sustava kao sustavska metoda.
  • Petrijeve mreže (4 sata)
    Osnovni pojmovi Petrijevih mreža. Klase Petrijevih mreža. Konstrukcija modela Petrijeve mreže. Matrični opis Petrijeve mreže. Analiza mreže metodom markiranja. Svojstva Petrijevih mreža. Primjeri primjene Petrijevih mreža. Simulatori Petrijevih mreža.
  • Sustavska dinamika (4 sata)
    Osnovni pojmovi sustavske dinamike. Osnovni simboli sustavske dinamike. Konceptualni modeli sustavske dinamike. Jednadžbe i tijek simulacije. Primjeri primjene sustavske dinamike. Simulacijski jezici sustavske dinamike.

Sadržaj seminara/vježbi

  • Grafičko modeliranje sustava prve razine
    Konstrukcija simboličkog opisa sustava, osnovnog sustavskog dijagrama i hijerarhijskog dijagrama iz verbalnog modela strukture sustava. Formiranje podsustava u sustavu prve razine.
  • Identifikacija strukture sustava iz opisa tehnološkog procesa
    Analiza sustava prve razine iz opisa tehnološkog procesa i identifikacija strukture sustava. Konstrukcija simboličkog opisa i osnovnog sustavskog dijagrama. Skalarno i matrično označavanje veza u sustavu.
  • Identifikacija procesa u sustavu iz opisa tehnološkog procesa.
    Identifikacija procesa u sustavu prve razine iz opisa tehnološkog procesa. Konstrukcija objektograma strukture sustava. Konstrukcija funkciograma procesa u sustavu.
  • Formalizacija strukture sustava prve razine
    Konstrukcija osnovnog sustavskog dijagrama iz zadanog simboličkog opisa sustava. Konstrukcija matrica veza Cn,m. Konstrukcija interne matrice strukture R. Konstrukcija potpune matrice strukture Rp.
  • Primjena metode crne kutije u analizi sustava
    Analiza eksperimentalnih podataka o sustavu dobivenih metodom crne kutije za različite vremenske pomake. Konstrukcija matrice analize rezultata. Konstrukcija matrice vjerojatnosti. Identifikacija neovisnih procesa u sustavu. Zaključak o vrsti sustava koji je analiziran.
  • Primjena metode parcijalanih koeficijenata
    Analiza eksperimentalnih podataka dobivenih metodom crne kutije. Izračunavanje parcijalnih koeficijenata - omjera promjene određene komponente vektora izlaza u odnosu na određenu komponentu vektora ulaza. Utvrđivanje konstantnih i varijabilnih parcijalnih koeficijenata. Konstrukcija matrice parcijalnih koeficijenata. Utvrđivanje operatora transformacije neovisnih procesa u sustavu.
  • Formalizacija ponašanja sustava
    Izvođenje jednadžbi ponašanja složenog sustava za svaki od izlaza iz sustava. Uključivanje vremenskog kašnjenja u elementima i na vezama sustava. Izračun vrijednosti izlaza iz sustava za zadani broj vremenskih intervala. Grafička interpretacija izlaza iz sustava.
  • Analiza vremenskih odnosa u sustavu
    Konstrukcija PD dijagrama. Proračun unaprijed. Proračun unatrag. Izračun vremenskih rezervi. Podjela PD dijagrama na faze i izračun faznog vremena sustava uvažavajući multifunkcionalnost elemenata. Utvrđivanje kritičnih putova u sustavu. Simulacija produljenja procesa na kritičnom putu i analiza utjecaja te promjene na sustavsko vrijeme SV.
  • Proračun pouzdanosti sustava
    Konstrukcija funkciograma iz simboličkog opisa sustava.Formiranje fiktivnih podsustava od slijednih i usporednih skupina elemenata. Izračun pouzdanosti fiktivnih podsustava. Integracija početnog funkciograma u konačni funkciogram kojeg čine osnovni elementi i fiktivni podsustavi. Utvrđivanje pouzdanosti kritičnog slijeda u sustavu i pouzdanosti čitavog sustava. Utvrđivanje kritičnog elementa u sustavu. Simulacija povećanja pouzdanosti sustava u odnosu na kritični element sustava.
  • Konstrukcija Petrijeve mreže i analiza ponašanja sustava
    Konstrukcija osnovnog sustavskog dijagrama iz simboličkog opisa sustava. Konstrukcija osnovne Petrijeve mreže iz osnovnog sustavskog dijagrama. Označavanje pozicija i tranzicija. Konstrukcija matematičkog i matričnog modela Petrijeve mreže. Simulacija situacija u sustavu primjenom 'metode markiranja' pozicija. Konstrukcija dijagrama dostupnosti i analiza situacija u sustavu i njihovih međusobnih veza.

Alati koji se koriste na predmetu

  • HPSIM
    Jednostavni simulator Petrijevih mreža
  • PACE2008
    Složeni simulator Petrijevih mreža
  • MinuteMan
    Jednostavan alat za vođenje projekata i vremensku analizu sustava
  • PowerSim Studio 2003
    Složeni simulacijski paket sustavske dinamike

Osnovna literatura

  • Radošević, D. Osnove teorije sustava. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2001.
  • Uzelac, J. Kibernetsko upravljanje poslovnim sustavom. Ekonomski fakultet, Rijeka, 2002.

Dopunska literatura

  • Bertalanffy, von L. General System Theory. George Braziller, New York, 1968.
  • Gharajedaghi, J. System Thinking: Managing Chaos and Complexity: A Platform for Designing Business Architecture. Second edition, Butterworth-Heinemann, 2006.
  • Srića, V. Uvod u sistemski inženjerig. Informator, Zagreb, 1988.
  • Myers, M.; Kaposi, A. A First Systems Book, Tehnology and Management. 2nd Edition, Imperial College Press, UK, 2004.
  • Girault, C.; Valk, R. Petri Nets for Systems Engineering. Germany, 2003.
  • Čerić, V. Simulacijsko modeliranje. Školska knjiga, Zagreb, 1993.

Preduvjeti

  • Matematika 1
    Cilj predmeta Matematika I je upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima diskretne matematike (kao što su matematički modeli, matematička logika te skupovi i relacije) i linearne algebre (matrice, determinante, sustavi linearnih jednadžbi i nejednadžbi) koji su neophodni za prihvaćanje kvantitativnih aspekata znanja u informacijskim i organizacijskim znanostima te priprema studenata za logičko razmišljanje u znanosti i poslovanju. Predmet ima i generičke ciljeve kao što su timski rad, prezentacijske vještine (usmeno i pismeno izražavanje), razumijevanje modela, upotreba literature i razvoj ICT vještina, te posebno strategije rješavanja problemskih zadataka. Nadalje, koncepcija rada omogućava razvoj vještina apstrakcije kod studenata

Slični predmeti

  • Sveučilište: University College Cork. (Ireland) Program: Bussiness Information Systems Kolegij: Business Modeling, Systems Analysis, Systems Design and Change http://bis.ucc.je/Academic/Modules/BIS1,2,3
  • Sveučilište: University of Arizona - Department of MIS Program: Management Information Systems Kolegij: Advanced Systems Modeling and Simulation http://www.eller.arizona.edu/~mis/misUg/misCourseSeg.shtml
  • Sveučilište: Athabasca University, Canad's Open University, School of Computing and Information Systems, Course Syllabus Kolegij: Systems Analysis and Design http://www.athabascan.ca/html/syllabi/comp/comp361.html#ovwrview
  • System Theory Schools http://www.edref.com/college-degrees/interdisciplinary-studies/system- theory
Nastavnik Oblik nastave Tjedana Sati tjedno Grupa
Kutnjak Ana Seminar 3 1 3
Pihir Igor Predavanje 1 2 2
Seminar 9 1 3
Seminar 12 1 1
Vidačić Stjepan Predavanje 1 1 2
Predavanje 14 3 2
Seminar 3 1 4
Seminar 15 1 4
redovni rok
Datum: 31.08.2020.
Opis: u 16:00 Online
Prijava do: 28.08.2020. 23:59
Odjava do: 30.08.2020. 11:59
redovni rok
Datum: 11.09.2020.
Opis: u 16:00 Online
Prijava do: 08.09.2020. 23:59
Odjava do: 10.09.2020. 11:59

Teorija sustava - Redovni studenti

Studij: Informacijski/Poslovni sustavi
Akademska godina: 2018/2019

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Izrada timskih zadataka na seminarima40
Kontrole prisustvovanja na predavanjima6
3 kolokvija54
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)		 2. razdoblje
udio (%)		 3. razdoblje
udio (%)		 Trajanje Pismeni Usmeni
1. Kolokvij + 100.0 1 +
2. Kolokvij + 100.0 1 +
3. Kolokvij + 100.0 1 +


Opis elemenata praćenja - Kontinuirano praćenje

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Izrada timskih zadataka na seminarima 40 Prisustvovanje na seminarima je obavezno.
Timovi formirani na početku semestra (3 studenta) samostalno rješavaju postavljeni zadatak pod kontrolom nastavnika.
Riješeni zadaci se predaju i ocjenjuju apsolutnim bodovima 0 – 100.
Članovi tima dobivaju isti broj bodova.
Tijekom semestra radi se 10 - 11 seminarskih zadataka i moguće je ostvariti 1000 - 1100 apsolutnih bodova.
U konačnoj obradi podataka apsolutni bodovi se konvertiraju u relativne bodove (do 40 bodova).
Kontrola prisustvovanja na predavanjima 6 Prisustvovanje na predavanjima nije deklarirano kao obavezno i ne uvjetuje potpis u indeks na kraju semestra.
Tijekom semestra izvodi se 6 – 7 nenajavljenih kontrola prisustvovanja predavanjima.
Svako evidentiranje studenta na kontrolnom predavanju vrednuje se sa 15 apsolutnih bodova.
Kolokviji 54 Izvode se 3 parcijalna kolokvija u međuispitnim rokovima.
Parcijalni kolokvij je individualni test sa kratkim teoretskim pitanjima iz obrađenih tema od zadnjeg kolokvija u trajanju do 1 n/sat (odgovori su tipa ABC).
Ukupni broj apsolutnih bodova sa sva tri parcijalna kolokvija je 100.
Uvjeti za potpis indeksa Prisustvovanje na seminarima i rad u timu na N-2 timska zadataka (N=10-11).
Ukupno 15 bodova na svim parcijalnim kolokvijima.
Uvjeti za usmeni ispit Ostvareno >= 50 % bodova od ukupno mogućih apsolutnih bodova na seminarima i kontrolama predavanja, ali nisu ispunjeni svi ostali uvjeti za upis ocjene.

Napomena:
Ispunjeni uvjet vrijedi do kraja tekuće akademske godine.

Uvjeti za upis ocjene 1. Ostvareno >= 50 ukupnih relativnih bodova od ukupno 100.
2. Ostvareno >= 50 ukupnih apsolutnih bodova na sva 3 kolokvija.
3. Ostvareno >= 5 apsolutnih bodova na svakom od 3 kolokvija.
4. Prisustvovano na N-2 kontrolna predavanja (N=6-7).
5. Izrađeno M-2 timska zadatka (M=10-11)

Napomena:
Studenti koji imaju uvjete za upis ocjene i ispunili su sve uvjete iz kontinuiranog praćenja(radili sve seminarske zadatke i ostvarili >= 50% mogućih bodova, bili na svim kontrolnim predavanjima, na kolokvijima ostvarili >= 50 bodova), na ukupne relativne bodove dobivaju stimulaciju od 10 %.

Ispunjeni uvjet vrijedi do kraja iduće akademske godine.

Uvjeti za oslobođenje od usmenog dijela na klasičnom ispitu Na klasični ispit (zadaci i teorija) izlazi student koji nije zadovoljio kroz kontinuirano praćenje na seminarima i na kolokvijima.

Student koji je zadovoljio na kolokvijima ali nije zadovoljio na seminarima, na klasičnom ispitu rješava samo zadatke, a rezultat sa kolokvija priznaje se za usmeni dio ispita.

Napomena:
Ispunjeni uvjet vrijedi do kraja tekuće akademske godine.


Opis elemenata praćenja - Klasični ispit

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Pismeni (Aplikativni) dio 50 Izvodi se u pismenom obliku u trajanju
do 2 n/s.

Rješavanje 5/pet/ zadataka iz odabranih tematskih područja seminarskih zadataka kolegija.
Svaki od zadataka vrednuje se sa do 20 apsolutnih bodova.
Za prolaz je potrebno ostvariti >= 50 apsolutnih bodova.
Usmeni(Teorijski) dio 50 Izvodi se u pismenom obliku u trajanju
od 1 n/s.

Odgovaranje na 33 ABC pitanja iz teorijskog dijela kolegija. Pitanjima su obuhvaćena sva 3 kolokvija. Jedno pitanje vrednuje se sa do 3 boda.
Za prolaz je potrebno ostvariti >= 50 apsolutnih bodova.

Teorijskom dijelu ispita može pristupiti student koji je zadovoljio na aplikativnom dijelu.

Zaključna ocjena izvodi se iz rezultata pismenog i usmenog dijela ispita.


Teorija sustava - Izvanredni studenti

Studij: Informacijski/Poslovni sustavi
Akademska godina: 2018/2019

Praćenje rada studenata

Elementi praćenjaBodova
Klasični ispit (zadaci + teorija) ili kontinuirano praćenje100
ZBROJ100


Bodovna skala ocjena

OdDoOcjena
0 49 nedovoljan (1)
50 60 dovoljan (2)
61 75 dobar (3)
76 90 vrlo dobar (4)
91 100 odličan (5)



Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
1. Uključivanje u sustav kontinuiranog timskog rada i praćenja 100 Za studente koji se na početku semestra uključe u ovaj sustav vrijede sva pravila i obaveze kao i za redovite studente i mogu steći uvjete za polaganje ispita i upis ocjene na temelju rezultata kontinuiranog praćenja na kraju semestra (timski rad, seminarski timski zadaci, 3 kolokvija).
2. Polaganje ispita izvan sustava kontinuiranog praćenja 100 Model praćenja i ocjenjivanja za ovu grupu studenata je sljedeći:
1) Studenti ove grupe nemaju mogućnost izlaska na standardne kolokvije i putem kolokvija ostvarivati uvjete za poslaganje ispita.
2) Na početku semestra (u prva 2-3/dva-tri/ tjedna student se može javiti na konzultacije i preuzeti „Kompleksni zadatak“ (zadatak obuhvaća glavne problemske teme kolegija iz kojih se standardno rade timski seminarski zadaci).
3) Ako student ne preuzme i ne obrani „Kompleksni zadatak“ do zadnjeg tjedna u semestru tekuće akademske godine, ide na klasični ispit (pismeni + usmeni).
4) Izrađeni „Kompleksni zadatak“ student brani na konzultacijama nakon završenih predavanja (16. 17. i 18. tjedan). Nakon ovog roka student više ne može braniti „Kompleksni zadatak“.
5) Izrađeni „Kompleksni zadatak“ i njegova obrana ocjenjuju se bodovima od 0 – 100 i smatra se obranjenim ako je student dobio >= 50 bodova.
6) Ako je student obranio „Kompleksni zadatk“ zadovoljava uvjet osobođenja od klasičnog pismenog dijela ispita i može izaći na standardni usmeni dio ispita, zajedno i pod istim uvjetima sa studentima koji su oslobođeni pismenog dijela temeljem kontinuiranog praćenja ali nisu kolokvirali, na standardnim ispitnim rokovima.
7) Zaključna ocjena izvodi se iz zbroja bodova ostvarenih iz „Kompleksnog zadatka“ i usmenog dijela ispita.
8) Oslobođenje od pismenog dijela ispita prema točki 5) vrijedi do kraja iduće akademske godine.
9) Student koji ne obrani „Kompleksni zadatak“ u zadanom roku iz točke 4) izlazi na klasični ispit:
a) Pismeni dio: 5 zadataka – radi se 2 n/s
b) Usmeni dio (izlazi se samo ako je položen pismeni dio)


Predavanje Seminar Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe (jezici, tzk) Ispit Kolokviji Nadoknade Demonstrature
Copyright © 2015 FOI Varaždin. All Rights Reserved. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh