Lista kolegija iz:
2016/2017
Preddiplomski
Informacijski/Poslovni sustavi v1.1
| Program | Obavezan |
|---|---|
| Informacijski sustavi IS | Da |
| Poslovni sustavi PS | Da |
Operacijski sustavi 1 npp:61783
Engleski naziv
Operating Systems 1
Katedra
Katedra za informatičke tehnologije i računarstvo
Kategorija ("boja")
TOS
Cilj kolegija
Operacijski sustavi su bitni dijelovi svakog računalnog sustava te predmet o operacijskim sustavima predstavlja važan dio nastave u obrazovanju poveznim, na neki način, s računalima. Računalni se sustav može podijeliti u četiri razine: razinu sklopovlja, razinu operacijskih sustava, razinu primjenskih programa i razinu korisnika. Operacijski je sustav skup programa koji djeluju kao posrednici između sklopovlja i primjenskih programa te korisnika. Osnovni je cilj predmeta kod studenata razviti razumijevanje da operacijski sustavi služe dvijema svrhama: prvo, da operacijski sustavi moraju raspodijeliti računalne aktivnosti tako da osiguraju dobru iskorištenost računalnih sredstava i, drugo, da uspostave prikladno okruženje za pripremu i izvođenje progra
Nastava
Ishodi učenja predmeta
- koristiti i primijeniti važeće tehničke koncepte u informacijskim tehnologijama i standardne programske alate za izradu vlastitih programskih modula u kojima će uz pomoć API funkcija moći ostvariti rješenje
- koristiti i primijeniti važeće tehničke koncepte u informacijskim tehnologijama i standardne programske alate za izradu vlastitih programskih modula u kojima će uz pomoć API funkcija moći ostvariti: višezadaćni rad koristeći procese i dretve, sinkronizaciju dretvi
- prilagoditi tekstove programa tako da se oni izvršavaju efikasnije uzimajući u obzir mogućnosti operacijskog sustava.
- razumjeti stanje i trendove suvremenih operacijskih sustava i procijeniti njihovu primjenjivost za zadovoljenje potreba organizacija i pojedinaca.
- shvatiti značaj i vezu računalnog sustava, programske potpore i funkcija operacijskog sustava.
- stječi temeljna znanja o načinu djelovanja pojedinih dijelova operacijskog sustava.
Ishodi učenja programa
- poznavati ključne aspekte informacijske tehnologije poznavati ključne aspekte informacijske tehnologije
- razumjeti i primijeniti suvremene tehničke koncepte i prakse u informacijskim tehnologijama (arhitektura računala, operacijski sustavi, mreže računala) razumjeti i primijeniti suvremene tehničke koncepte i prakse u informacijskim tehnologijama (arhitektura računala, operacijski sustavi, mreže računala)
- razumjeti stanje i trendove razvoja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), razumjeti njihov utjecaj na pojedinca, organizaciju i društvo te procijeniti njihovu primjenjivost u zadanom konteksturazumjeti stanje i trendove razvoja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), razumjeti njihov utjecaj na pojedinca, organizaciju i društvo te procijeniti njihovu primjenjivost u zadanom kontekstu
Sadržaj predavanja
-
Uvod.Prvi susret s operacijskim sustavom. Zadaci operacijskog sustava. Sučelja. Načini izučavanja operacijskog sustava.
-
Model jednostavnog računala.Uloga procesora i radnog spremnika u rudimentarnom računalu. Instrukcijska dretva. Računalni proces. Okruženje za izvođenje dretvi. Zamjena konteksta.
-
Ulazno-izlazne operacije.Priključivanje ulazno-izlaznih naprava. Prekidni način rada procesora. Podsustav za prihvat prekida. Sklopovska potpora za ostvarenje višestrukog prekidanja. Prenošenje blokova znakova. Sklopovi s neposrednim pristupom spremniku. Čvsrto povezani višeprocesorski sustavi.
-
Međusobno isključivanje u višedretvenim sustavima.Programi, procesi i dretve. Višedretveno ostvarenje zadataka, sustav podzadataka. Model višedretvenosti. Nezavisnost dretvi. Ostvarenje međusobnog isključivanje dviju dretvi. Dekkerov postupak. Petersonov postupak. Međusobno isključivanje većeg broja dretvi. Lamportov protokol. Sklopovska potpora međusobnom isključivanju u čvrsto povezanim sustavima.
-
Jezgra operacijskog sustava.Jednostavni model jezgre. Struktura podataka jezgre. Opisnik dretve. Stanja dretvi: pasivno, aktivno, pripravno, blokirana. Jezgrine funkcije za: ulazak u jezgru i izlazak iz jezgre, međusobno isključivanje (binarni semafor), sinkronizaciju (opći semafor), za osnovne ulazno-izlazne operacije i ostvarivanje kašnjenja. Ostvarivanje jezgre u čvrsto povezanom višeprocesorskom sustavu.
-
Komunikacija između dretvi, koncepcija monitora.Problem proizovođača i potrošača. Komumikacija preko neograničenog i ograničenog međuspremnika te preko reda poruka. Sinkronizacija dretvi. Potpuni zastoj. Uvjeti za nastajanje potpunog zastoja. Izbjegavanje potpunog zastoja. Problem 5 filozofa. Hoareov koncept monitora. Jezgrine funkcije za ostvarivanje monitora. Monitor kao općeniti sinkronizacijski mehanizam. Primjeri izgradnje monitora.
-
Raspoređivanje procesa i dretvi.Algoritmi raspoređivanja: raspoređivanje po redu prispjeća, prioritetno raspoređivanje i kružno raspoređivanje.
-
Gospodarenje spremničkim prostorom.Logički i fizički adresni prostor. Diskovi kao glavni pomoćni spremnici. Statičko i dinamičko dodijeljivanje spremnika. Unutarnja i vanjska fragmentacija. Načela preklopnog načina uporabe spremnika. Straničenje kao osnova za ostvarenje virtualne memorije. Sklopovska podloga straničenju. Straničenje na zahtjev. Strategije zamjene stranica. Raspodjela okvira u višeprogramskom radu.
-
Datotečni sustav.Uloga datoteka u računalnim sustavima. Smještaj datoteka na diskovima. Opis spremničkog prostora. Opisnici datoteka. Struktura direktorija. Metode dohvata datoteka. Tipične funkcije datotečnih sustava.
-
Komunikacija između procesa.Komunikacija između procesa unutar jednog računala: dijeljenje datoteka, komunikacija preko cjevovoda, djeljenje spremničkog prostora.
Sadržaj seminara/vježbi
-
Uvod u UNIX okruženje i shell skripteUvod u UNIX okruženje, korištenje shell skripti, korišenje jezičnih procesora(eng. compiler), naredbe za upravljanje računalnim procesima
-
ProcesiRješavanje programskog zadatka korištenjem više procesa.
-
Rad s datotekama
-
Datotečni podsutav
-
Dretve
-
Sinkronizacijski mehanizmi
Alati koji se koriste na predmetu
-
gccJezični procesor
Osnovna literatura
- Operacijski sustavi. Budin, L., Golub, M., Jakobović, D., Jelenković L. Element, Zagreb, 2010.
- Silberschatz, A., P.B. Galvin, G. Gagne, Operating System Concepts, 8th edition, John Wiley&Sons, New York, 2009.
Dopunska literatura
- Tannenbaum, A.S. Modern Operating Systems. 3rd ed., Prentice Hall, Englewood Cliffs, 2007.
Preduvjeti
-
Programiranje 1
Predmet predstavlja temeljne koncepte programiranja, temeljna znanja rada prevodilaca i interpretatora programskih jezika, metode rješavanja programskih problema te osnove objektnog pristupa
Slični predmeti
- FER, Sveučilište u Zagrebu, Operacijski sustavi http://www.fer.hr/predmet/os
- Cambridge, Operating System Foundations, http://www.cl.cam.ac.uk/DeptInfo/CST/node104.html
- The University of Manchester, Operating Systems, http://www.cs.man.ac.uk/ugrad/syllabus/CS2051.htm
- Stanford, Operating Systems and Systems Programming, http://www.stanford.edu/class/cs140
- MIT, Operating System Engineering, http://ocw.mit.edu/OcwWeb/Electrical-Engineering-and-Computer-Science/6-828Fall2003/CourseHome/index.htm
- The University of Nottingham, Operating Systems, http://www.cs.nott.ac.uk/~acc/g53ops/overview.html
| Nastavnik | Oblik nastave | Tjedana | Sati tjedno | Grupa |
|---|---|---|---|---|
| Golub Marin | Predavanje | 15 | 2 | 1 |
| Ivković Nikola | Auditorne vježbe | 1 | 1 | 2 |
| Laboratorijske vježbe | 1 | 2 | 15 | |
| Magdalenić Ivan | Predavanje | 15 | 2 | 1 |
| Milić Luka | Auditorne vježbe | 14 | 1 | 2 |
| Laboratorijske vježbe | 1 | 1 | 15 | |
| Laboratorijske vježbe | 6 | 2 | 15 |
Opis: u 9:00 Online
Prijava do: 28.08.2020. 23:59
Odjava do: 30.08.2020. 11:59
Opis: u 9:00 Online
Prijava do: 08.09.2020. 23:59
Odjava do: 10.09.2020. 11:59
Operacijski sustavi 1 - Redovni studenti
Akademska godina: 2016/2017
Praćenje rada studenata
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Nazočnost i aktivnost na nastavi | 10 |
| Domaće zadaće | 5 |
| Laboratorijske vježbe | 10 |
| Kolokviji | 75 |
| ZBROJ | 100 |
Bodovna skala ocjena
| Od | Do | Ocjena |
|---|---|---|
| 0 | 49 | nedovoljan (1) |
| 50 | 60 | dovoljan (2) |
| 61 | 75 | dobar (3) |
| 76 | 90 | vrlo dobar (4) |
| 91 | 100 | odličan (5) |
Kolokviji
| Naziv / Tjedan | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 1. razdoblje udio (%) |
2. razdoblje udio (%) |
3. razdoblje udio (%) |
Trajanje | Pismeni | Usmeni |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Kolokvij 1 | + | 100.0 | 90 | + | |||||||||||||||||||
| Kolokvij 2 | + | 20.0 | 80.0 | 90 | + |
Opis elemenata praćenja
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Nazočnost i aktivnost na nastavi | 10 | 2 | Nasumično će se obavljati provjere nazočnosti i praćenja nastave više puta tijekom semestra na predavanjima i na auditornim vježbama kroz nenajavljene kratke provjere znanja kojima se ispituje gradivo koje je obrađivano na nastavi. | Nema nadoknade jer je granica vrlo niska (2 boda od mogućih 10 mogu se prikupiti samo na jednoj provjeri nazočnosti). | ||
| Laboratorijske vježbe | 10 | 0 | Nazočnost na laboratorijskim vježbama nije obvezna, ali su studenti obvezni predati 1., 2., 3. i 4. laboratorijsku vježbu i ukupno prikupiti najmanje 0 bodova. Bodovima se stimulira predaja vježbi na vrijeme (tablicu s bodovima će biti objavljena na ELF-u). Vježba 5. nije obvezna, ali donosi bodove.
Predaje vježbe uključuje ispitivanje od strane nastavnika. |
Laboratorijsku vježbu je moguće nadoknaditi na bilo kojem narednom terminu. Međutim, u jednom terminu je moguće predati najviše dvije vježbe. (Ukupno ima 5 vježbi i 7 termina labosa.) | Zadnji tjedan nastave u semestru izvođenja | |
| Domaće zadaće | 5 | Ukupno ima 5 zadaća koje zajedno nose 5 bodova. Student treba pažljivo pročitati pripreme za laboratorijske vježbe, samostalno riješiti zadatak i postaviti rješenje na Web unutar zadanog roka. Domaća zadaća se boduje samo ako se izvorni tekst programa preda do zadanog roka, a vježba se obrani na isključivo prvom slijedećem terminu labosa. | ||||
| Kolokviji | 75 | Rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | ||||
Bodovanje labosa
Nastavnik daje bodove na temelju odgovora na postavljena pitanja vezana uz predanu vježbu.
Boduju se samo labosi koji su uploadani u sustav najkasnije do zadanog datuma.
Vježba predana na vrijeme ili unaprijed nosi najviše 2 boda.
Svaku vježbu boduje asistent u intervalu [-2, najveći broj bodova].
Na ELF-u su objavljeni termini predaje laboratorijskih vježbi i najveći broj bodova za pojedinu vježbu u svakom terminu.
Oznaka "-" u tablici znači da u tom terminu vježbu nije moguće predati. Kako su za svaku vježbu predviđena najmanje čak 4 termina (od kojih najmanje 2 nose maksimalni broj bodova) ispričnice se neće uvažavati. (Naime, 4 termina - kada se može predati neka vježba - pokrivaju najmanje 9 tjedana nastave što je više od polovice semestra!)
Vježba 5. nije uvjet za potpis, ali nosi bodove.
Domaća zadaća se boduje samo ako se izvorni tekst programa preda do zadanog roka navedonog u tablici, a vježba se obrani na isključivo prvom slijedećem terminu labosa.
Laboratorijske vježbe moguće je predati isključivo unutar semestra!
Rekapitulacija uvjeta za potpis:
- Nazočnost i aktivnost na nastavi : 2 boda
- Laboratorijske vježbe: 0 bodova
Operacijski sustavi 1 - Izvanredni studenti
Akademska godina: 2016/2017
Izvanredni studenti mogu pohađati nastavu prema jednom od sljedeća tri modela:
A. Mogu se uključiti u nastavu zajedno s redovitim studentima. U tom slučaju prihvaćaju sve obaveze dolazaka na nastavu koje vrijede za redovite studente, uključujući i polaganje ispita putem sustava kontinuiranog praćenja. Predaja svih obaveznih laboratorijskih vježbi i postizanje iz predaje vježbi ukupno najmanje 0 bodova je uvjet za pristup ispitnim rokovima. Studenti koji izaberu model A će biti automatski prijavljeni na ispitni predrok (upis ocjene dobivene kroz kontinuirano praćenje).
B. Ako izvanredni studenti ne mogu pohađati nastavu zajedno s redovitim studentima tada mogu izaći na kolokvije i uspjeh na kolokviju će im se povećati proporcionalno s obzirom na bodove koje bi mogli dobiti putem kontinuiranog praćenja (bodovi se skaliraju s 10/9) kao što je prikazano u sljedećoj tablici. Ocjena dobivena preko kontinuiranog praćenja se unosi na predrok. Predaja svih obaveznih laboratorijskih vježbi i postizanje iz predaje vježbi ukupno najmanje 0 bodova je uvjet za pristup ispitnim rokovima. Studenti koji izaberu model B će biti automatski prijavljeni na ispitni predrok (upis ocjene dobivene kroz kontinuirano praćenje).
C. Izvanredni studenti koji ne mogu pohađati nastavu zajedno s redovitim studentima i ne žele polagati predmet putem kontinuiranog praćenja, dužni su predati sve obavezne laboratorijske vježbe prema vremenskom planu objavljenom na stranicama predmeta (u semestru izvođenja predmeta) i dobiti iz predaje vježbi ukupno najmanje 0 bodova. Predaja svih obaveznih laboratorijskih vježbi i postizanje iz predaje vježbi ukupno najmanje 0 bodova je uvjet za pristup ispitnim rokovima. Studenti koji izaberu model C neće biti automatski prijavljeni na ispitni predrok (upis ocjene dobivene kroz kontinuirano praćenje).
Praćenje rada studenata - Model A
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Nazočnost i aktivnost na nastavi | 10 |
| Domaće zadaće | 5 |
| Laboratorijske vježbe | 10 |
| Kolokviji | 75 |
| ZBROJ | 100 |
Praćenje rada studenata - Model B
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Domaće zadaće | 5 |
| Laboratorijske vježbe | 10 |
| Kolokviji | 75 |
| ZBROJ | 90 |
Praćenje rada studenata - Model C
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Laboratorijske vježbe | 0 |
| ZBROJ | 0 |
Bodovna skala ocjena
| Od | Do | Ocjena |
|---|---|---|
| 0 | 49 | nedovoljan (1) |
| 50 | 60 | dovoljan (2) |
| 61 | 75 | dobar (3) |
| 76 | 90 | vrlo dobar (4) |
| 91 | 100 | odličan (5) |
Kolokviji
| Naziv / Tjedan | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 1. razdoblje udio (%) |
2. razdoblje udio (%) |
3. razdoblje udio (%) |
Trajanje | Pismeni | Usmeni |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Kolokvij 1 | + | 100.0 | 90 | + | |||||||||||||||||||
| Kolokvij 2 | + | 20.0 | 80.0 | 90 | + |
Opis elemenata praćenja - Model A
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Nazočnost i aktivnost na nastavi | 10 | 2 | Nasumično će se obavljati provjere nazočnosti i praćenja nastave više puta tijekom semestra na predavanjima i na auditornim vježbama kroz nenajavljene kratke provjere znanja kojima se ispituje gradivo koje je obrađivano na nastavi. | Nema nadoknade jer je granica vrlo niska (2 boda od mogućih 10 mogu se prikupiti samo na jednoj provjeri nazočnosti). | ||
| Laboratorijske vježbe | 10 | 0 | Nazočnost na laboratorijskim vježbama nije obvezna, ali su studenti obvezni predati 1., 2., 3. i 4. laboratorijsku vježbu i ukupno prikupiti najmanje 0 bodova. Bodovima se stimulira predaja vježbi na vrijeme (tablicu s bodovima će biti objavljena na ELF-u). Vježba 5. nije obvezna, ali donosi bodove.
Predaje vježbe uključuje ispitivanje od strane nastavnika. |
Laboratorijsku vježbu je moguće nadoknaditi na bilo kojem narednom terminu. Međutim, u jednom terminu je moguće predati najviše dvije vježbe. (Ukupno ima 5 vježbi i 7 termina labosa.) | Zadnji tjedan nastave u semestru izvođenja | |
| Domaće zadaće | 5 | Ukupno ima 5 zadaća koje zajedno nose 5 bodova. Student treba pažljivo pročitati pripreme za laboratorijske vježbe, samostalno riješiti zadatak i postaviti rješenje na Web unutar zadanog roka. Domaća zadaća se boduje samo ako se izvorni tekst programa preda do zadanog roka, a vježba se obrani na isključivo prvom slijedećem terminu labosa. | ||||
| Kolokviji | 75 | Rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | ||||
Opis elemenata praćenja - Model B
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Laboratorijske vježbe | 10 | 0 | Nazočnost na laboratorijskim vježbama nije obvezna, ali su studenti obvezni predati 1., 2., 3. i 4. laboratorijsku vježbu i ukupno prikupiti najmanje 0 bodova. Bodovima se stimulira predaja vježbi na vrijeme (tablicu s bodovima će biti objavljena na ELF-u). Vježba 5. nije obvezna, ali donosi bodove.
Predaje vježbe uključuje ispitivanje od strane nastavnika. |
Laboratorijsku vježbu je moguće nadoknaditi na bilo kojem narednom terminu. Međutim, u jednom terminu je moguće predati najviše dvije vježbe. (Ukupno ima 5 vježbi i 7 termina labosa.) | Zadnji tjedan nastave u semestru izvođenja. | |
| Domaće zadaće | 5 | Ukupno ima 5 zadaća koje zajedno nose 5 bodova. Student treba pažljivo pročitati pripreme za laboratorijske vježbe, samostalno riješiti zadatak i postaviti rješenje na Web unutar zadanog roka. Domaća zadaća se boduje samo ako se izvorni tekst programa preda do zadanog roka, a vježba se obrani na isključivo prvom slijedećem terminu labosa. | ||||
| Kolokviji | 85 | Rješavanje zadataka uz dodatak teorijskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje. Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. | ||||
Opis elemenata praćenja - Model C
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Laboratorijske vježbe | 0 | Nazočnost na laboratorijskim vježbama nije obvezna, ali su studenti obvezni predati 1., 2., 3. i 4. laboratorijsku vježbu i ukupno prikupiti najmanje 0 bodova. Bodovima se stimulira predaja vježbi na vrijeme (tablicu s bodovima će biti objavljena na ELF-u). Vježba 5. nije obvezna, ali donosi bodove.
Predaje vježbe uključuje ispitivanje od strane nastavnika. |
Laboratorijsku vježbu je moguće nadoknaditi na bilo kojem narednom terminu. Međutim, u jednom terminu je moguće predati najviše dvije vježbe. (Ukupno ima 5 vježbi i 7 termina labosa.) | Zadnji tjedan nastave u semestru izvođenja | ||
Bodovanje labosa
Nastavnik daje bodove na temelju odgovora na postavljena pitanja vezana uz predanu vježbu.
Boduju se samo labosi koji su uploadani u sustav najkasnije do zadanog datuma.
Vježba predana na vrijeme ili unaprijed nosi najviše 2 boda.
Svaku vježbu boduje asistent u intervalu [-2, najveći broj bodova].
Na ELF-u su objavljeni termini predaje laboratorijskih vježbi i najveći broj bodova za pojedinu vježbu u svakom terminu.
Oznaka "-" u tablici znači da u tom terminu vježbu nije moguće predati. Kako su za svaku vježbu predviđena najmanje čak 4 termina (od kojih najmanje 2 nose maksimalni broj bodova) ispričnice se neće uvažavati. (Naime, 4 termina - kada se može predati neka vježba - pokrivaju najmanje 9 tjedana nastave što je više od polovice semestra!)
Vježba 5. nije uvjet za potpis, ali nosi bodove.
Domaća zadaća se boduje samo ako se izvorni tekst programa preda do zadanog roka navedonog u tablici, a vježba se obrani na isključivo prvom slijedećem terminu labosa.
Laboratorijske vježbe moguće je predati isključivo unutar semestra!
Rekapitulacija uvjeta za pravo izlaska na ispit:
- Laboratorijske vježbe: 0 bodova