Ishodi učenja predmeta

• identificirati zadaće, učinke i svojstva pojedinih medija u multimedijskoj aplikaciji te analizirati multimedijsku aplikaciju primjenom Heller-Martin taksonomije
• klasificirati i opisati algoritame za kompresiju podataka
• objasniti digitalizaciju i obradu pojedinog medija na računalu
• objasniti fizikalna svojstva medija te psihološki model obrade medija (opažanje, spoznaja, iluzije)
• objasniti multimedijske pojmove, razumijeti temeljne principe multimedije te kategorizirati njenu primjenu
• objasniti tehološke razine multimedije i opisati specifične komponente multimedijskog računala
• opisati faze razvoja multimedijske aplikacije uključujući projektne aktivnosti te opisati neke od modela i metoda razvoja multimedijskih i web aplikacija
• opisati različite formate za pohranu pojedinog medija
• razumjeti i primijeniti preporuke Web dizajna
• razumjeti principe rada Web autorskih alata i znati ih koristiti ih u razvoju Web mjesta
• usporediti različite alate za autorizaciju multimedije

Ishodi učenja programa

• razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama razumjeti i primijeniti metode, tehnike razvoja informacijskih i programskih sustava u suvremenim razvojnim okolinama
• razumjeti i primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studijurazumjeti i primijeniti vještine učenja potrebne za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja na diplomskom studiju
• razumjeti stanje i trendove razvoja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), razumjeti njihov utjecaj na pojedinca, organizaciju i društvo te procijeniti njihovu primjenjivost u zadanom konteksturazumjeti stanje i trendove razvoja suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT), razumjeti njihov utjecaj na pojedinca, organizaciju i društvo te procijeniti njihovu primjenjivost u zadanom kontekstu
• uspješno komunicirati s klijentima, korisnicima i kolegama na verbalan i pisani način uz primjenu odgovarajuće terminologije uključujući i sposobnost komunikacije o struci na stranom jezikuuspješno komunicirati s klijentima, korisnicima i kolegama na verbalan i pisani način uz primjenu odgovarajuće terminologije uključujući i sposobnost komunikacije o struci na stranom jeziku

Sadržaj predavanja

• Uvod u multimediju
  Multimedija i njena uloga u ljudskom društvu, okolnosti nastanka multimedije, temeljni principi multimedije, objašnjenje pojmova tekst, hipertekst, multimedija i hipermedija. Evolucija definicija pojmova. Netehnički i tehnički utjecaji na razvoj multimedije. Kategorije primjene multimedije i primjeri. Opće koristi od multimedije.
• Taksonomija multimedije
  Fiziološki komunikacijski model čovjeka temeljen na taksonomiji osjetila. Konceptualna povezanost medija i osjetila. Uloga multimedije u prikazu stvarnosti i stvaranja privida stvarnosti. Zadaće, učinci i svojstva pojedinih medija. Taksonomije multimedije s naglaskom na modelu Heller i Martin. Vrste medija, izražavanje medija i kontekst. Primjeri primjene taksonomije. Teorijski model hiperteksta i hipermedije.
• Tehnološka razina multimedije
  Razine multimedije i objašnjenje: procesor i radna memorija, operacijski sustav, periferijski uređaji, programi za izvođenje medija, programi za kreiranje i uređivanje medija, programi za autorizaciju, sustavi za prikaz i isporuku. Temeljni principi mjerenja fizikalno-kemijskih veličina koje stvaraju osjete, proces digitalizacije, pohrane, obrade, te kasnijeg izvođenja pretvaranjem digitalnog signala u analogni. Procesi komunikacije i percepcije multimedije kod primatelja i pošiljatelja. Arhitektura sklopova i programske podrške. Rad i uloga specijaliziranih sklopova za medije.
• Stvaranje i obrada medija – opći principi
  Fiziološki i spoznajni procesi multimedije, iluzije, opći principi obrade medija. Karakteristike medija, fizikalna svojstva, percepcije od osjetila, te specifičnosti obrade: tekst, zvuk, sintetički zvuk, svjetlost, slika i video.
• Stvaranje i obrada medija – tekst i hipertekst
  Standardi prikaza tekstualnih podataka. Optičko prepoznavanje znakova. Prikupljanje, obrada i pohranjivanje tekstualnih podataka. Modeli i karakteristike hiperteksta.
• Stvaranje i obrada medija – zvuk
  Korištenje zvuka u multimediji. Percepcija zvuka. Stvaranje zvuka (nastajanje i snimanje). Fouriereova analiza. Digitalizacija zvuka (Nyquistov teorem). Tipične funkcije obrade zvuka. Audio formati. Protočni audio (streaming). Sintetički zvuk (MIDI). Strukturirani audio.
• Stvaranje i obrada medija – slika
  Priroda svjetla. Percepcija boje. Psihološko značenje boja. Prikaz boja i slike u računalstvu. Formati prikaza boja, principi konverzije. Slika i značenje. Ograničenje računalnog prikaza stvarnosti (Mesarisova proturječja izmedu slika i stvarnosti). Uporaba vizualnih elemenata u dočaravanju željenih svojstava. Uporaba grafike. Vrste računalne grafike. Formati za prikaz računalne grafike.
• Stvaranje i obrada medija – video i animacija
  Temelji videa i standardi. Principi obrade formalizirani kao algebra medija (primjer video algebre). Uporaba videa. Primjer obrade videa. Dvo- i trodimenzionalna animacija. Učinci animacije.
• Sažimanje podataka u multimediji
  Zahtjevi za multimedijske podatke: smanjenje prostora, smanjenje količine podataka za prijenos preko računalnih mreža. Osnovna klasifikacija sažimanja: s gubicima i bez gubitaka. Klasifikacija i temeljni principi tehnika kodiranja: kodiranje entropije, spriječavanje ponavljanja nizova, statističko kodiranje (zamjena uzoraka, Shannon Fano, Huffman), kodiranje izvora, kodiranje transformacijom (DCT), diferencijalno kodiranje (DPCM, DM, ADPCM), vektorska kvantizacija. Primjeri standarda za kompresiju: slike JPEG, videa (MPEG, H.261), kompresija zvuka i psihoakustika (MP3). Protočni audio i video.
• Razvoj multimedijskih sustava
  Modeli razvoja i razlike u odnosu na klasične metode razvoja informacijskih sustava (vodopad i životni ciklus). Jednostavan model razvoja, kompleksni modeli razvoja. Faze i zadaće razvoja. Naglasak na komunikološku analizu, strukturiranje informacija, planiranje i testiranje. Modeliranje informacijske arhitekture sustava: strategija aplikacije, istraživanje korisnika, dizajn funkcionalnosti, dizajn sučelja. Upravljanje projektom razvoja: zadaće, uloge, klasifikacija, troškovnici, prosudbe mogućnosti. Testiranje sustava: na različitim uređajima, okolini, te fazama (alfa i beta test).
• Metafore autorizacije multimedije, njihova geneza i klasifikacija
  Implementacija metafora u programskim alatima, principi rada i ilustracija rada. Usporedba različitih alata za autorizaciju multimedije na primjeru.
• Multimedijske baze podataka
  Karakteristike multimedijskih baza podataka i razlika u odnosu na tekstualno-numeričke baze. Evolucija multimedijskih baza podataka. Generički multimedijski model podataka. Vrste informacija u generičkom modelu podataka. Generička arhitektura multimedijskih informacijskih sustava. Dizajn modela podataka. Principi pretraživanja multimedijskih baza podataka, upiti i indeksiranje karakteristika.
• Istraživanja multimedijskih sustava
  Prividna stvarnost: osnovne definicije i klasifikacija principa, uključenih medija i uređaja. Primjena multimedije za potporu skupnog rada, elektroničke sastanke na daljninu, grupno odlučivanje i društvenih mreža. Multimedija i umjetna inteligencija, rudarenje multimedijskih podataka.

Sadržaj seminara/vježbi

• Lab 1 - Pregled i analiza multimedijske aplikacije
  Primjena Heller-Martin taksonomije multimedije u analizi multimedijske aplikacije: a) analiza multimedijske aplikacije s obzirom na korištene medije (za svaki medij potrebno je analizirati njegov kontekst i izražajnost) b) analiza multimedijske aplikacije s obzirom na različite aspekte dizajna
• Lab 2 - Obrada medija: slika I (Adobe PhotoShop)
  Na ovim vježbama obradit će se nekoliko alata iz Adobe Photoshopa koji su potrebni za osnovnu obradu slike (podešavanje tonova, boja, transformacije veličine slike, selektiranje, retuširanje, primjena filtera, uporaba slojeva).
• Lab 3 - Obrada medija: slika II (Adobe PhotoShop/Image Ready)
  Na vježbi se izrađuju zadaci u kojima se obrađuju slike/fotografije namijenjene publiciranju na webu. Koriste se alati Adobe PhotoShop i Adobe Image Ready pomoću kojih je sliku potrebno optimizirati za web, te izraditi animiranu sliku i sliku s prozirnom pozadinom.
• Lab 4 - Obrada medija: zvuk (Sound Forge)
  Upoznavanje s osnovnim mogućnostima obrade zvuka u alatu Sound Forge. Studenti će na vježbama snimiti zvuk (glas) te urediti zvučni zapis dodavanjem referentnih točaka, korištenjem različitih alata za optimizaciju zvuka, uključivanjem efekata i miješanjem dva zvukovna zapisa. Obrađeni zvuk pohranit će u različitim formatima zvučnog zapisa.
• Lab 5 - Obrada medija: video I (Adobe Premiere)
  Sadržaj vježbe: 1. podešavanje sučelja Adobe Premiere-a 2. umetanje datoteka za obradu (video, zvuk, slike) 3. kreiranje pomoćnih datoteka 4. obrada videa u prozoru Timeline 5. pohrana projekta, pregledavanje i eksportiranje obrađenog videa
• Lab 6 - Obrada medija: video II (Adobe Premiere)
  Sadržaj vježbe: 1. određivanje prozirnosti video odsječka 2. animiranje video odsječka 3. primjena video efekata 4. eksportiranje obrađenog videa
• Lab 7 - Alati za autorizaciju medija: Dreamweaver I
  Sadržaj vježbe: 1. Upoznavanje s korisničkim okruženjem Dreamweaver-a 2. Postavljanje web mjesta (lokalno) 3. Kreiranje web stranice (definiranje svojstava web stranice, definiranje izgleda web stranice pomoću tablica, oblikovanje teksta i kreiranje poveznica, uključivanje slika i Flash animacija)
• Lab 8 - Alati za autorizaciju medija: Dreamweaver II
  Sadržaj vježbe: 1. izrada predložaka stranica (Template) 2. izrada slojeva 3. dodavanje interaktivnosti u Dreamweaveru – neki primjeri
• Lab 9 - Alati za autorizaciju medija: Dreamweaver III
  Sadržaj vježbe: 1. o kaskadnim opisima stilova 2. izrada vanjskog opisnog stila (CSS datoteke) pomoću Dreamwevera 3. izrada ugnježđenog stila (embedded style) 4. izrada layouta web stranice pomoću CSS-a
• Lab 10 - Alati za autorizaciju: Flash I
  Sadržaj vježbe: 1. Upoznavanje s korišničkim sučeljem Flasha 2. Izrada jednostavne animacije (animacija pokreta i animacija oblika) 3. Pohrana, testiranje i eksportiranje animacije
• Lab 11 - Alati za autorizaciju: Flash II
  Sadržaj vježbe: - Simboli u Flashu - Izrada gumbića - Izrada interakcije - Publiciranje animacije
• Lab 12 - Alati za autorizaciju: Flash III
  Sadržaj vježbe: 1. Korištenje biblioteke (Library) 2. Simbol Movie Clip 3. Dodavanje zvuka i upravljanje zvukom
• A1 - Uvod u vježbe
  Uvod u auditorne i laboratorijske vježbe (struktura vježbi, formiranje timova, podjela zadaka)
• A2 - Optimalizacija medija
  Teorijski uvod u laboratorijske vježbe - optimizacija medija i primjena estetike
• A3 - pravila dizajn multiemdijskih i Web aplikacija
• A4 - Projekt razvoja mutiledijskog sustava
  Objašnjenje faza projekta na kojem će raditi studenti, te rješavanje tipičnih problema
• Lab 13 - Prikaz i kompresija zvuka, slike i videa
  Pomoću alata Mathematika, objasit će sa nečini na koji su spremljeni zvuk, slika i video u računalu, kako s eobrađuju, te načina kompresije podataka

Alati koji se koriste na predmetu

• Adobe Flash
  Program se izradu animacija te multimedijskih aplikacija namijenjenih različitim platformama (Web, samostalna računala, dlanovnici, mobilna telefonija).
• Adobe Photoshop
  Najrašireniji program za obradu digitalnih slika.
• Adobe Dreamweaver
  Alat za razvoj Web mjesta i aplikacija, koji uključuje CSS alate, Ajax komponente za razvoj dinamičkih korisničkih sučelja, i inteligentnu inttegraciju s ostalim Adobe softverom.
• Adobe Premiere (ili Express)
  Standardni alat za obradu videa (u profesionalnoj ili jednostavnijoj besplatnoj verziji).
• Sound Forge Audio Studio
  Standardni alat za obradu zvuka u jednojstavnijoj inačici.
• Mathematica
  Diao alata Mathematica koji omogućava razumijevanje pohrane i obrade podataka koji prikazuju zvuk, grafiku i video.

Osnovna literatura

• Vaughan, V. Multimedia Making it Work. 7th ed., McGraw-Hill, New York, 2008.
• Chapman, N.; Chapman, J. Digital multimedia. 3rd ed., John Wiley and Sons, Chicester, 2009.

Dopunska literatura

• Li, Z.; Drew, M.S. Fundamantals of Multimedia. Pearson Education, Upper Saddle River, 2004.
• Handbook of Multimedia COmputing. Editor Borko Furht. CRC Press, Boca Raton, 1998.
• Savage, T.M.; Vogel, K.E. An introduction to digital multimedia. Jones and Barlett, Sudbury, 2009.
• Adobe Creative Suite 4 design premium by Adobe Creative Team. Adobe Press, Berkely, 2009.
• Encyclopedia of Multimedia. Editor Borko Furht. Springer, New York, 2008.

Preduvjeti

• Informatika 1
  Cilj kolegija je ujednačavanje, unapređivanja i sistematizacija temeljnih informatičkih znanja i koncepata kroz poznavanje osnovnih elemenata informacijskog i računalnog sustava. Studenti trebaju prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u poslovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Isto tako će razumjeti i moći opisati princip rada školskog računala na razini pojedine logičke cjeline te kategorizirati sistemsku i aplikativnu programsku potporu. Na pragmatičkoj razini osigurat će se mogućnost primjene računala u rješavanju poslovnih zadataka.
• Matematika 1
  Cilj predmeta Matematika I je upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima diskretne matematike (kao što su matematički modeli, matematička logika te skupovi i relacije) i linearne algebre (matrice, determinante, sustavi linearnih jednadžbi i nejednadžbi) koji su neophodni za prihvaćanje kvantitativnih aspekata znanja u informacijskim i organizacijskim znanostima te priprema studenata za logičko razmišljanje u znanosti i poslovanju. Predmet ima i generičke ciljeve kao što su timski rad, prezentacijske vještine (usmeno i pismeno izražavanje), razumijevanje modela, upotreba literature i razvoj ICT vještina, te posebno strategije rješavanja problemskih zadataka. Nadalje, koncepcija rada omogućava razvoj vještina apstrakcije kod studenata
• Programiranje 1
  Predmet predstavlja temeljne koncepte programiranja, temeljna znanja rada prevodilaca i interpretatora programskih jezika, metode rješavanja programskih problema te osnove objektnog pristupa

Slični predmeti

• Digitalni multimedij 1, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Multimedijske komunikacije 1, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (http://www.isvu.hr/javno/hr/vu128/nasprog/2007/pred19543.shtml)
• Multimedijski sustavi, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za informatiku http://ahyco.ffri.hr/mms/