Lista kolegija iz:
2018/2019
Diplomski
Diplomski studij informatike v1.2
| Program | Obavezan |
|---|---|
| Baze podataka i baze znanja BPBZ | Ne |
| Informatika u obrazovanju IO | Da |
| Informacijsko i programsko inženjerstvo IPI | Ne |
| Organizacija poslovnih sustava OPS | Ne |
Sustavi za elektroničko učenje npp:93147
Engleski naziv
E-learning Systems
Katedra
Katedra za razvoj informacijskih sustava
Kategorija ("boja")
UP
Cilj kolegija
Svrha ovog kolegija je upoznavanje principa i specifičnosti elektroničkog učenja, tehnologija i procesa na kojima se ono temelji te različitih mogućnosti primjene, u svrhu kompetencije za razvoj takvih sustava i upravljanje procesima primjene. Cilj vježbi: Upoznavanje praktičnih rješenja, stjecanje konkretnih znanja i kompetencije za razvoj tih sustava, poznavanje načina na koji se elektroničko učenje primjenjue, te mogućnost provođenja istraživanja na tom području.
Nastava
Ishodi učenja predmeta
- analizirati i vrednovati e-tečaj primjenom modela vredovanja kvalitete
- definirati elektroničko učenje i analizirati njegov kontekst u odnosu na ostale vrste učenja
- definirati instrukcijski dizajn i usporediti modele instrukcijskog dizajna
- identificirati i primijeniti prikladne tehnologije i metodologije u elektroničkom učenju
- identificirati oblike e-učenja prema načinu i intenzitetu korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija
- identificirati različite modele i pristupe učenju u e-obrazovanju
- izraditi e-tečaj pomoću ADDIE modela instrukcijskog dizajna i implementirati ga u Moodle sustav za e-učenje
- izrađivati obrazovne materijale primjenom principa kognitivne teorije multimedijskog učenja
- moći upravljati Moodle sustavom za e-učenje
- objasniti i primijeniti modele vrednovanja kvalitete u e-obrazovanju
- objasniti i primijeniti standarde za opis sadržaja u sustavima za upravljanje e-učenjem
- objasniti i primijeniti svojstva validacije i testiranja primjenom sustava za e-učenje
- objasniti različite teorije i klasificirati učenike prema stilovima učenja
- usporediti vrste, arhitekture i svojstva sustava za upravljanje e-učenjem
Ishodi učenja programa
- Analizirati i usporediti računalne Web i desktop alate za prezentaciju informacija i primijeniti ih u nastaviAnalizirati i usporediti računalne Web i desktop alate za prezentaciju informacija i primijeniti ih u nastavi
- Analizirati, preporučiti, implementirati i koristiti sustave za e-učenje u skladu s metodičkim i pedagoškim principima Analizirati, preporučiti, implementirati i koristiti sustave za e-učenje u skladu s metodičkim i pedagoškim principima
- Poučavati učenike primjeni različitih oblika učenja, samovrednovanju i samoreguliranom učenju Poučavati učenike primjeni različitih oblika učenja, samovrednovanju i samoreguliranom učenju
- Predstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike u odgojno-obrazovnom procesuPredstavljati nastavnicima mogućnosti korištenja informatike u odgojno-obrazovnom procesu
- Voditi interdisciplinarni tim i raditi u takvom timuVoditi interdisciplinarni tim i raditi u takvom timu
Sadržaj predavanja
-
UvodKarakteristike, ciljevi i procesi učenja uz pomoć tehnologije. Formalni, neformalni i informalni oblici elektroničkog učenja s naglaskom na računalno potpomognuto učenje i učenje na daljinu. Motivacija i pogodnosti. Mogući načini tehnološki podržanog učenja te razlike u odnosu na klasične oblike učenja.
-
Stilovi učenjaStilovi, teorije i procesi učenja: raznolikost pristupa, tehnološki uvjetovani pristupi, klasifikacija (Kolbov eksperimentalni model, teorija višestruke inteligencije, indikator tipa Myers-Briggs, vizualnoauditorno- kinestatički model, VARK stilovi učenja, model prednosti načina, pregled stilova učenja, indeks stilova učenja). Principi i pristupi učenju (principi psihologije ponašanja, kognitivni principi, konstruktivističko-objektivistički principi). Taksonomije medija, modificirani model Martin i Heller, te primjena na sustave za elektroničko učenje. Timski rad i promocija suradnje u učenju.
-
Principi elektroničkog učenjaPrimjena multimedijskih principa u učenju: doticaj, modalnost, redundancija, koherencija, personalizacija. Svojstva sustava za učenje: uvod, funkcije instruktora/nastavnika, prezentacija informacija, pomoć, programi, ostale funkcije. Dizajn procesa učenja. Priprema obrazovnog sadržaja i vođenje nastave te potrebni specijalistički stručnjaci: dizajner sučelja, grafički dizajner, producent medija, instrukcijski dizajner, Web programer, voditelj projekta.
-
Tehnologije i metodologijeTehnologije: multimedija, Web, mobilne tehnologije, klasične tehnologije. Metodologije: tutorijali (uvodi, pitanja, ocjenjivanje odgovora, vraćanje rezultata, organizacija i niz programskih dijelova, upravljanje instruktora/nastavnika), hipermedija (struktura hipermedije, formati, hipermedijske baze podataka, navigacija i orijentacija, podrška učenja i stilova učenja), uvježbavanje (osnovne procedure, teme, izbor tema i procedure nizanja, povratna veza, grupiranje tema, motivacija učenika, pohrana podataka, prekid programa, prednosti multimedijskog uvježbavanja), simulacije (vrste, čimbenici, dizajn i razvoj simulacije), igre (primjeri, čimbenici, stvaranje i korištenje igara); testovi (razvoj testova, administracija testova, čimbenici), učenje temeljeno na Webu (principi, uporaba, problemi, prednosti). Izbor alata.
-
Procesi podučavanja i učenja na daljinuPreduvjeti kod polaznika za primjenu učenja na daljinu. Definiranje kvalitetnog silabusa: svrha i cilj, izbor prikladnog materijala za čitanje, teme koje će se obraditi, očekivano tjedno (ili ukupno) vrijeme rada polaznika, terminski plan aktivnosti, kriteriji kod evaluacije rada i znanja, pravila ponašanja prilikom korištenja komunikacijskih alata. Instrukcijski dizajn. Definiranje interakcije polaznika i obrazovnog sadržaja. Uloga instruktora/nastavnika. Hibridni i cjeloviti modeli učenja na daljinu, prednosti i nedostaci. Osobine hibridnog modela učenja prema usmjerenju na: vještine, stavove i kompetencije. Vrste i osobine asinkronih i sinkronih oblika komuniciranja (e-mail, pretplatnička/diskusijska lista, forum, brbljaonica, stolna videokonferencija, elektronička ploča, razmjena datoteka, neposredno slanje poruka). Razlozi odabira i primjene pojedinog načina komuniciranja, vještine aktivnog i pasivnog vođenja diskusija, praćenje komunikacijskih navika polaznika. Praćenje rada polaznika prema aktivnostima i navikama. Mogućnosti primjene telekonferencija i videokonferencija kod učenja na daljinu. Organiziranje potrebne potpore polaznicima i instruktorima/nastavnicima. Etička pitanja u učenju na daljinu. Osiguranje privatnosti u radu.
-
Sustavi za upravljanje učenjemOsobine, vrste i arhitekture sustava za upravljanje učenjem (LMS). Glavni elementi korisničkog sučelja i njihov vizualni raspored. Integracija multimedijskih objekata i komunikacijskih alata. Internacionalizacija, lokalizacija i personalizacija. Sigurnosni, statistički i administrativni poslovi vođenja procesa učenja na daljinu. Standardi za opis sadržaja (SCORM, LOM). Usporedba i odabir sustava za upravljanje učenjem na temelju postavljenih kriterija. Intelektualno vlasništvo i autorska prava.
-
Validacija i testiranje primjenom sustava za upravljanje učenjemOsobine validacija i testiranja primjenom sustava za upravljanje učenjem. Vrste pitanja i njihova primjena: da/ne odgovor, jedan točan odgovor, više točnih odgovora, opisni odgovor, spajanje liste odgovora, klik u slici, povuci i ispusti, simulacijski odgovor, popunjavanje praznina. Načini pravilnog sastavljanja testova korištenjem više vrsti pitanja. Primjena kvizova za samoprovjeru i testova za formalnu provjeru zvanja. Samostalni i timski projekti. Sprečavanje varanja i posljedice za polaznike koji koriste nedopuštena sredstva i metode.
-
Formalni aspektiVjerodostojnost i priznatost formalnih oblika učenja na daljinu. Vrednovanje uspješnosti različitih obrazovnih tehnologija (ACTIONS model). Certifikacija preko Interneta. Prostorni, računalni, programski i organizacijski uvjeti za provođenje testiranja i certificiranja preko Interneta.
Sadržaj seminara/vježbi
-
VJEŽBE: Opće karakteristike sustava elektroničkog učenjaProučiti primjere sustava elektroničkog učenja, nekoliko klasa, te ih analizirati sukladno proširenoj metodi Martin i Heller.
-
Teorije procesa učenja IAnalizirati i usporediti standardne upitnike za klasifikaciju studenata obzirom na stilove učenja. Ispuniti elektroničke upitnike.
-
Teorije procesa učenja IIAnalizirati i obraditi rezultate ispunjenih upitnika iz prošlih vježbi za sve grupe. U nedostatku navedenih, koristiti prije prikupljene podatke drugih anketa. Koristiti standardne statističke alate, te napraviti izvješća. Komentirati dobivene klase studenata i njihove karakteristike. Predvidjeti njihove preference korištenja različitih tehnika učenja. Predvidjeti dizajn sustava za elektroničko učenje.
-
Principi elektroničkog učenjaProučiti primjere sustava elektroničkog učenja sukladno modelu obuhvata principa i funkcija sustava elektroničkog učenja (doticaj, modalnost, redundancija, koherencija, personalizacija, nastavnika, prezentacija informacija, pomoć, programi).
-
Analiza tehnika i metodologijeProučiti primjere sustava elektroničkog učenja sukladno modelu načina primjene tehnologije i metodologije (tutorijali, hipermedija, uvježbavanje, simulacije, igre, testovi, učenje temeljeno na Webu, itd.).
-
Analiza i korištenje komunikacijskih alataUtvrditi kriterije za analizu komunikacijskih alata. Definirati grupe studenata koje će proučiti pojedine vrste komunikacijskih alata i rangirati ih prema predloženim kriterijima.
-
Analiza i korištenje sustava za upravljanje učenjemUtvrditi kriterije za analizu sustava za upravljanje učenjem. Definirati teme za obrazovne sadržaje i kriterije za njihovu analizu. Definirati grupe studenata koje će proučiti pojedini sustav za upravljanje učenjem i sastaviti obrazovni sadržaj za predložene teme. Rangiranje sustava za upravljanje sadržajem prema predloženim kriterijima. Korištenje obrazovnih sadržaja, njihova analiza uz diskusiju.
Osnovna literatura
- Alessi, S.M.; Trollip, S.R. Multimedia for Learning: Methods and Development. 3rd edition, Allyn and Bacon, Boston, 2001.
- Mayer, R.E. Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2009.
- Clark, R.C; Mayer, R.E. e-Learning and the Science of Instruction: Proven Guidelines for Consumers and Designers of Multimedia Learning. Cambridge University, Cambridge, 2008.
Dopunska literatura
- Journal of Educational Multimedia and Hypermedia (JEMH)
- International Journal on E-Learning (IJEL)
- Journal of Interactive Learning Research (JILR)
Slični predmeti
- Instructional Design (San Diego State University, College of Education)
- Learning Environment Design (San Diego State University, College of Education)
- Multimedia & the Learning Experience (University of North London, School of Informatics and Multimedia Technology)
| Nastavnik | Oblik nastave | Tjedana | Sati tjedno | Grupa |
|---|---|---|---|---|
| Kermek Dragutin | Predavanje | 2 | 3 | 1 |
| Kliček Božidar | Predavanje | 3 | 3 | 1 |
| Plantak Vukovac Dijana | Laboratorijske vježbe | 5 | 3 | 1 |
Opis: u 16:00 Online
Prijava do: 22.08.2020. 23:59
Odjava do: 24.08.2020. 11:59
Sustavi za elektroničko učenje - Redovni studenti
Akademska godina: 2018/2019
CILJEVI PREDMETA
• upoznavanje principa i specifičnosti elektroničkog učenja, tehnologija i procesa na kojima se ono temelji te različitih mogućnosti primjene
• stjecanje kompetencija za upravljanje sustavom za elektroničko učenje, razvoj multimedijskih obrazovnih sadržaja i upravljanje procesima primjene
NAČIN RADA:
Nastava na kolegiju izvodi se prema projektnom modelu, tj. u 5+5 tjedana s pojačanom satnicom kako bi se predavanja, auditorne vježbe i laboratorijske vježbe izveli u 10 umjesto u 15 tjedana. U zadnjoj trećini semestra studenti izrađuju svoje projekte te ih prezentiraju prema dogovorenim terminima najkasnije do kraja 3. međuispitnog razdoblja.
Sve aktivnosti studenata bit će praćene i vrednovane, te će doprinositi ukupnom uspjehu na kolegiju "Sustavi za elektroničko učenje". Bodovi se stječu kroz nastavne aktivnosti predavanja, vježbi, kolokvija, e-learning aktivnosti te predaje projekta prikazanima u tablici 1.
Praćenje rada studenata
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Prisustvovanje nastavi | 8 |
| Aktivnost na nastavi i Moodle-u | 12 |
| Zadaće na laboratorijskim vježbama | 10 |
| Kolokviji | 30 |
| Projekt | 40 |
| ZBROJ | 100 |
Bodovna skala ocjena
| Od | Do | Ocjena |
|---|---|---|
| 0 | 49 | nedovoljan (1) |
| 50 | 60 | dovoljan (2) |
| 61 | 75 | dobar (3) |
| 76 | 90 | vrlo dobar (4) |
| 91 | 100 | odličan (5) |
Studenti koji ne ostvare minimalno 50% bodova na kolokvijima (oba kolokvija zajedno) i/ili ne ostvare minimalo 50 bodova kroz kontinuirano praćenje, obvezni su pristupiti usmenom dijelu ispita. (Pismeni ispit se ne održava).
Student koji nije zadovoljan ocjenom stečenom temeljem prikupljenih bodova, također pristupa usmenom dijelu ispita.
Kolokviji
| Naziv / Tjedan | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 1. razdoblje udio (%) |
2. razdoblje udio (%) |
3. razdoblje udio (%) |
Trajanje | Pismeni | Usmeni |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1. kolokvij | + | 100.0 | 30 | + | |||||||||||||||||||
| 2. kolokvij | + | 100.0 | 30 | + | |||||||||||||||||||
| Projekt | + | + | 30.0 | 70.0 | 30 | + |
Opis elemenata praćenja
| Elementi praćenja | Bodovi | Uvjet | Opis | Nadoknada | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Granica | Opis | Rok | ||||
| Prisustvovanje na predavanjima | 3 | 2 | Na predavanjima se do 6 puta nasumično obavlja provjera prisustvovanja. Dozvoljena su 2 izostanka. | 3 izostanka | Dodatni referat. Javiti se asistentici nakon objave evidencije prisustvovanja, najkasnije do kraja 14. tjedna semestra. | Rok za nadoknadu: zadnji dan 16. tjedna semestra |
| Prisustvovanje na laboratorijskim vježbama | 5 | 3 | Na svim laboratorijskim vježbama provjerava se prisustvovanje. Dozvoljena su 2 izostanka s lab vježbi bez potrebe za isprikom. | 3 izostanaka | Nema nadoknade prisustvovanja. Za 3 izostanka potrebno je priložiti liječničku potvrdu. | Rok za nadoknadu: zadnji dan 16. tjedna semestra |
| Aktivnost na predavanjima | 2 | Studenti sudjeluju u diskusijama na predavanjima. Boduju se konstruktivni komentari. | ||||
| Aktivnost na laboratorijskim vježbama i ELF-u | 10 | 5 | Studenti mogu prezentirati temu seminara, sudjelovati u diskusijama na auditornim vježbama, rješavati samoprocjene znanja ili uređivati sadržaj na ELF-u itd. | Na različitim aktivnostima potrebno je prikupiti najmanje 5 bodova. | Zadnji dan 15. tjedna semestra | |
| Zadaće na laboratorijskim vježbama | 10 | 5 | Student treba samostalno riješiti zadatak tijekom laboratorijskih vježbi (ili nadoknaditi kod kuće) i postaviti na web unutar zadanog roka. Rješenja zadaća provjeravaju se tijekom laboratorijskih vježbi, a nadoknade preko sustava za e-učenje. | Predati sve zadaće koje nisu odrađene ili ponoviti zadaće za koje nisu dobiveni bodovi. | Zadnji dan 14. tjedna semestra | |
| 1. kolokvij | 15 | Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje (klasičan ispit).
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. |
||||
| 2. kolokvij | 15 | Rješavanje zadataka uz dodatak teoretskih pitanja otvorenog tipa i pitanja koja ispituju razumijevanje (klasičan ispit). Ili pitanja tipa odaberi jedan između ponuđenih odgovora, odaberi više između ponuđenih odgovora i sl. na Moodle-u.
Prepisivanje je zabranjeno te povlači disciplinsku odgovornost. |
||||
| Projekt | 40 | 3 | Samostalni ili timski projekt čiju temu student treba prijaviti najkasnije do kraja 6. tjedna semestra. Student treba izraditi, dokumentirati i obraniti projekt. Projekt se predaje u dvije faze: inicijalni prijedlog u 2. međuispitnom razdoblju (ostvariti minimalno 3 od 5 bodova) i obrana projekta na kraju 3. međuispitnog razdoblja prema objavljenim terminima. | |||
1. Prisustvovanje nastavi (model A)
- za maksimalan broj bodova potrebno je ostvariti više od 60% dolazaka na nastavu
- maksimalni bodovi: 8
2. Aktivnost na nastavi i Moodle-u (model A)
- studenti mogu sudjelovati u više aktivnosti, od koji je obavezno prezentiranje teme na auditornim vježbama, dok je opcionalna izrada seminarskog rada, rješavanje online testova i diskusija na auditornim vježbama
- bodovi: maksimalno 12 (do 5 boda za prezentiranje, 5 za izradu seminara, 2 za diskusije na vježbama i 5 rješavanje testova samoprocjene znanja)
3. Zadaće na laboratorijskim vježbama (model A i B)
- model A: laboratorijske vježbe izvode se na računalima u trajanju od 30 školskih sati. Evidentira se i boduje dolazak na vježbe te uspješno riješen/izrađen zadatak. Zadatak koji nije dovršen na vježbama treba dovršiti i predati na Moodle do početka sljedećih vježbi, a najkasnije tjedan dana prije ispitnog roka.
- bodovi: 10
- model B: na Moodle-u će biti označeni zadaci koje studenti trebaju izraditi i predati najkasnije tjedan dana prije ispitnog roka
4. Kolokviji (model A)
- kolokviji će se održati se na Moodle-u u unaprijed dogovorenom terminu
- na kolokvijima je potrebno postići ukupno 50% bodova za prolaznu ocjenu
- bodovi: 30
- studenti koji ne ostvare dovoljan broj bodova na kolokvijima trebaju usmeno odgovarati bez obzira na bodove iz ostalih aktivnosti
5. Projektni zadatak (model A i B)
- projektni zadatak sastoji se od kritičkog prikaza znanstvenog članak vezanog uz e-učenje te izrade obrazovnih materijala i e-tečaja na Moodle-u za temu prema izboru. Tema projekta treba se odnositi na informacijsko-komunikacijske tehnologije ili na dio nastavnog sadržaja jednog predmeta osnovne ili srednje škole.
- prijava teme projekta i naputci za izradu projekta nalaze se na Moodle-u u cjelini "Projektni zadatak"
- projektni zadatak izrađuje se u timu od dvoje studenata, a iznimno samostalno (po odobrenju)
- projektna dokumentacija predaje se na Moodle-u tjedan dana prije ispitnog roka i brani u za to predviđenim terminima. Svi obrazovni materijali koji se implementiraju u e-tečaj (prezentacije, dokumenti .doc, .pdf, video materijali itd.) predaju se na CD-u prilikom obrane projekta.
- bodovi: 40
Sustavi za elektroničko učenje - Izvanredni studenti
Akademska godina: 2018/2019
NAČIN RADA:
Nastava na kolegiju izvodi se prema projektnom modelu, tj. u 5+5 tjedana s pojačanom satnicom kako bi se predavanja, auditorne vježbe i laboratorijske vježbe izveli u 10 umjesto u 15 tjedana. U zadnjoj trećini semestra studenti izrađuju svoje projekte te ih prezentiraju prema dogovorenim terminima najkasnije do kraja 3. međuispitnog razdoblja.
Sve aktivnosti studenata bit će praćene i vrednovane, te će doprinositi ukupnom uspjehu na kolegiju "Sustavi za elektroničko učenje". Krajnji cilj je da svaki student kontinuiranim radom tijekom semestra prikupi što više bodova koji utječu na konačnu ocjenu iz kolegija na usmenom dijelu ispita. Bodovi se stječu kroz nastavne aktivnosti predavanja, vježbi, aktivnosti e-učenja te predaje projekta.
Stečeni bodovi vrijede samo za ispitne rokove u siječnju i veljači. Na ostalim ispitnim rokovima student je obvezan izaći na usmeni ispit.
Za izvanredne studente na raspolaganju su dva modela rada: Model A i Model B
Model A - za izvanredne studente koji žele ostvariti ocjenu kroz kontinuirano praćenje vrijede ista pravila i uvjeti kontinuiranog praćenja kao i za redovne studente (vidi uvjete praćenja za redovne studente)
Model B - za izvanredne studente koji zbog poslovnih obveza ne mogu steći ocjenu kroz kontinuirano praćenje vrijede pravila definirana u nastavku
Student se unutar prva tri tjedna nastave mora javiti predmetnom nastavniku i na ELF-u odabrati model praćenja.
Praćenje rada studenata
| Elementi praćenja | Bodova |
|---|---|
| Aktivnosti na ELF-u | 10 |
| Projekt | 40 |
| Usmeni ispit | 50 |
| ZBROJ | 100 |
Bodovna skala ocjena
| Od | Do | Ocjena |
|---|---|---|
| 0 | 49 | nedovoljan (1) |
| 50 | 60 | dovoljan (2) |
| 61 | 75 | dobar (3) |
| 76 | 90 | vrlo dobar (4) |
| 91 | 100 | odličan (5) |
Studenti koji ne ostvare minimalno 50% bodova na kolokvijima (oba kolokvija zajedno) i/ili ne ostvare minimalo 50 bodova kroz kontinuirano praćenje, obavezni su pristupiti usmenom dijelu ispita. (Pismeni ispit se ne održava).
Student koji nije zadovoljan ocjenom stečenom temeljem prikupljenih bodova, također pristupa usmenom dijelu ispita.
PREDUVJETI ZA IZLAZAK NA ISPIT
- Dolazak na najmanje jedne konzultacije kod doc.dr.sc. Dijane Plantak Vukovac (najkasnije u početnoj fazi izrade projekta).
- Aktivnosti na Moodlu - student treba sudjelovati na forumima i ostalim aktivnostima na Moodlu te ostvariti najmanje 5 bodova.
Aktivnosti na Moodlu potrebno je odraditi najkasnije 10 dana prije ispitnog roka.
- Projekt izrade e-tečaja
- student prijavljuje temu projekta na forumu kolegija do kraja semestra
- projektni zadatak sastoji se od izrade obrazovnih materijala (e-tečaja) za temu prema izboru, prikazanih u Moodle-u, nekom drugom LMS-u/coursware alatu prema izboru ili kao samostalne web stranice. E-tečaj je potrebno izraditi prema principima teorije multimedijskog učenja i ADDIE modelu instrukcijskog dizajna te faze razvoja opisati u dokumentaciji.
- projektna dokumentacija sastoji se od 2 dijela:
- kritičkog prikaza znanstvenog članka - proširivanje znanja literaturom o tematici e-učenja,
- dokumentiranja razvoja e-tečaja (projektnog zadatka) - razvoj aplikacije treba biti dokumentiran prema ADDIE metodi.
- tema projektnog zadatka može biti jedna od slijedećih:
izrada e-tečaja kao potpora nastavnom sadržaju za jednu nastavnu cjelinu predmeta u osnovnoj ili srednjoj školi, ili tema iz područja ICT-a
rad na stvarnom projektu e-učenja: izrada multimedijskih specifičnih obrazovnih sadržaja
- projekt se izrađuje samostalno ili u timu (2-3 studenta). Troje studenata u timu odobrit će se samo ako se radi o složenijem projektu većeg opsega ili o izradi e-tečaja u LMS-u koji nije Moodle.
dokumentaciju projekta potrebno je predati na ELF-u najkasnije 5 dana prije ispitnog roka. Prilikom predaje projekta potrebno se javiti na e-mail asistentice radi dogovora termina obrane projekta.
USMENI ISPIT
Usmenom ispitu smiju pristupiti studenti koji su uspješno obranili projekt.