FOI nastava
FOI logo

Lista kolegija iz:

smjer:
PITUP Sisak
ak.god:
2018/2019
semestar:
4. semestar

2018/2019

5ECTSa

Stručni

PITUP Sisak v1.2

Program Obavezan
PITUP PITUP Da
4. semestar
2. nastavna godina

Menadžment npp:50952

Engleski naziv

Management

Katedra

Katedra za organizaciju

Cilj kolegija

Upoznavanje studenata s osnovnim konceptima funkcioniranja menadžmenta u praksi. U okviru kolegija studenti će ovladati osnovnim znanjima o menadžmentu, te biti osposobljeni za prepoznavanje i razumijevanje menadžerskog procesa u svakoj organizaciji. Usvojena znanja iz ovog kolegija omogućit će studentima i razvijanje vještina za obavljanje menadžerskih poslova nižih menadžerskih razina.

Nastava

Predavanje
30sati
Seminar
30sati

Sadržaj predavanja

  • Pojam i važnost menadžmenta.
    Pojam menadžmenta. Važnost menadžmenta. Uloge menadžmenta. Uloga menadžmenta i čimbenici organizacijskog uspjeha. Uloga menadžmenta prema Mintzbergu. Adizesov model uloga menadžmenta.
  • Teorija i praksa menadžmenta.
    Uloga teorije i prakse u menadžmentu. Postavljanje ciljeva i preuzimanje rizika. Određivanje strategije poduzeća. Izgradnja radnih timova. Komunikacija. Multinacionalne korporacije i međunarodni menadžment . Multinacionalne korporacije. Razlike u međunarodnoj menadžerskoj praksi. Američki menadžment. Japanski menadžment. Menadžment u Velikoj Britaniji. Menadžment u islamskim zemljama. Primjer menadžmenta u praksi. Javni menadžment. Razvoj javnog menadžmenta. Sadržaj javnog menadžmenta. Žene menadžeri. Obrazovanje i osposobljavanje menadžera .
  • Povijesni prikaz razvoja menadžerske teorije.
    Razvoj teorije menadžmenta i znanstveni menadžment. Taylorova načela. Fajolova načela upravljanja. Pojava znanosti o ponašanju. Industrijska psihologija. Sociološki pristup menadžmentu. Teorija društvenih sustava. Noviji znanstveni i drugi doprinosi menadžmentu. Različiti pristupi analize menadžmenta.
  • Menadžment kao poslovna funkcija.
    Pojam i definiranje funkcije. Organizacija funkcije menadžmenta. Linijski sustav menadžmenta. Funkcijski sustav menadžmenta. Štabno linijski sustav menadžmenta. Projektni sustav menadžmenta. Matrični sustav menadžmenta. Tipovi menadžmenta. Reaktivni menadžment. Neaktivni menadžment. Predaktivni menadžment.
  • Upravni i izvršni menadžment.
    Upravni menadžment – nadzorni odbor. Općenito o odborima. Funkcije i formalnost odbora. Prednosti za korištenje odbora u odlučivanju. Nedostaci odbora. Pogrešno korištenje odbora. Uspješnost rada odbora. Nadzorni odbor. Mjesto i uloga nadzornog odbora. Ovlasti i odgovornosti nadzornog odbora. Organizacija i način rada nadzornog odbora. Izvršni menadžment – uprava. Općenito o upravi. Imenovanje i broj članova uprave. Uloga i odgovornosti uprave.
  • Menadžerske razine u poslovnoj organizaciji: hijerarhija.
    Klasifikacija razina menadžmenta. Strategijska razina menadžmenta. Srednja razina menadžmenta. Operativna razina menadžmenta. Menadžerske razine i potrebna znanja menadžera. Menadžerske vještine i organizacijska hijerarhija. Sociopsihološki pristup u utvrđivanju vještina menadžmenta. Makro organizacijski pristup Međuljudski odnosi i vještine menadžera. Menadžerske vještine u odlučivanju. Pogreške i ponašanje menadžera. Pogreške menadžera. Ponašanje menadžera. Koliko je zdrava vaša organizacijska hijerarhija
  • Faze u menadžerskom procesu: planiranje, organiziranje, upravljanje ljudima, motiviranje i vođenje t
    Planiranje. Priroda i svrha planiranja. Vrste planova. Vremenski horizont planiranja. Koraci u planiranju. Svrha i ciljevi organizacije. Upravljanje pomoću ciljeva MBO (Management by objectives). Odlučivanje. Organiziranje. Strateške poslovne jedinice. Autoritet i moć. Decentralizacija autoriteta. Delegiranje autoriteta. Upravljanje ljudskim potencijalima. Analiza sadašnjih i budućih potreba za menadžerima. Situacijski čimbenici koji utječu na kadrovsko popunjavanje. Izbor: usklađivanje osobe i posla. Ocjenjivanje rezultata i strategija u karijeri. Upravljanje promjenama kroz razvitak i izobrazbu menadžera. Motivacija i vođenje. Pojam i definiranje motivacije. Motivatori – čimbenici koji djeluju na motivaciju pojedinca. Kratak pregled teorija motivacije. Vođenje. Općenito o vođenju. Definicije vodstva. Razgraničenje vodstva od menadžmenta. Kontroliranje. Tehnike kontrole. Kontrola sveukupnog poslovanja. Izravna kontrola nasuprot preventivnoj. Preventivna kontrola.
  • Menadžerski stilovi.
    Teorije ličnosti. Tradicionalna teorija. Suvremena teorija karakternih crta (karizmatsko vođenje). Teorije stila menadžmenta. Kontingencijske (situacijske) teorije. Najpoznatije teorije i modeli vođenja. Teorija «X» i teorija «Y». Kontinuum vođenja. Likertov model. Menadžerska mreža. Fiedlerova teorija vodstva. Teorija puta do cilja. Hendyjeva teorija «najbolje usklađenosti». Vroom – Yettonov model menadžerskog odlučivanja. Integracijski model vođenja. Herseyeva i Blanchardova teorija vodstva. Nove teorije vodstva. Vođenje – visoko učinkovitih timova.
  • Organizacijska kultura i menadžment.
    Pojam i definicija organizacijske kulture. Elementi organizacijske kulture. Funkcije organizacijske kulture. Oblikovanje organizacijske kulture. Klasifikacija i tipologija organizacijske kulture. Modeli organizacijske kulture. Vrste organizacijske kulture. Tipovi organizacijske kulture. Održavanje organizacijske kulture. Promjene organizacijske kulture. Organizacijska kultura u implementaciji poslovne strategije. Primjeri organizacijske kulture.
  • Menadžment i poslovna etika.
    Povijesni prikaz etičke misli. Poslovna etika. Neki načini pomoći provođenju etičkog ponašanja u poduzeću. Utjecaj procesa globalizacije i univerzalizacije na poštivanje etičkih normi u poduzećima. Različitosti etičkih normi u raznim društvima.

Sadržaj seminara/vježbi

  • Seminari:
    Seminarska nastava nužno slijedi tematiku predavanja apliciranu na primjerima iz prakse gdje god je to moguće. U tijeku seminarske nastave studenti posjećuju poduzeće koje se odlikuje vrsnim menadžmentom u praksi.

Osnovna literatura

  • Žugaj, M. i Brčić, R. Menadžment, Varaždin, 'Varteks' d.d., P. J. Tiskara, 2003

Dopunska literatura

  • Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F. i Pološki Vokić, N. Temelji menadžmenta, Zagreb, Školska knjiga, 2008.
  • Weihrich, H. i Koontz, H. Menadžment, 10. izd. Zagreb, MATE, 1998.
  • Bahtijarević-Šiber, F., Sikavica, P. i Pološki Vokić, N. Suvremeni menadžment: vještine, sustavi i izazovi, Zagreb, Školska knjiga, 2008
  • Certo, S. C. i Certo, S. T. Moderni menadžment, 10. izd. Zagreb, MATE, 2008.
Nastavnik Oblik nastave Tjedana Sati tjedno Grupa
Malbašić Ivan Predavanje 6 5 1
redovni rok
Datum: 07.07.2020.
Opis: u 16:00 Križevci (Online)
Prijava do: 04.07.2020. 11:59
Odjava do: 06.07.2020. 11:59
redovni rok
Datum: 08.07.2020.
Opis: u 16:00, na Fakultetu
Prijava do: 05.07.2020. 23:59
Odjava do: 07.07.2020. 11:59
redovni rok
Datum: 09.07.2020.
Opis: u 16:00 Sisak (Online)
Prijava do: 06.07.2020. 11:59
Odjava do: 08.07.2020. 11:59
redovni rok
Datum: 24.08.2020.
Opis: u 16:00 Zabok (u centru)
Prijava do: 21.08.2020. 23:59
Odjava do: 23.08.2020. 11:59
redovni rok
Datum: 26.08.2020.
Opis: u 16:00
Prijava do: 23.08.2020. 23:59
Odjava do: 25.08.2020. 11:59
redovni rok
Datum: 07.09.2020.
Opis: u 16:00 Zabok (u centru)
Prijava do: 04.09.2020. 23:59
Odjava do: 06.09.2020. 11:59
redovni rok
Datum: 16.09.2020.
Opis: u 16:00
Prijava do: 13.09.2020. 23:59
Odjava do: 15.09.2020. 11:59

Menadžment - Redovni studenti

Studij: PITUP
Akademska godina: 2018/2019

UVODNE NAPOMENE:

 

  1. Za polaganje ispita preko kolokvija (na tzv. roku za kontinuirano praćenje) potrebno je, uz redovito pohađanje nastave, ostvariti najmanje ocjenu dobar (3) iz seminarskog rada te najmanje 2,5 boda (od ukupno 5,0 bodova) iz svakog pojedinog od ukupno dva kolokvija.
  2. Konačna ocjena formira se kao kombinacija ocjena iz oba kolokvija te ocjene iz seminarskog rada, pri čemu su važnije ocjene iz kolokvija (tj. one imaju veću težinu u određivanju konačne ocjene).

 

 

BODOVNA SKALA OCJENA


Od DoOcjena
02,4nedovoljan (1)
2,52,9dovoljan (2)
3,03,4dobar (3)
3,54,4vrlo dobar (4)
4,55,0odličan (5)

 


Kolokviji

Naziv / Tjedan 1234567891011121314151617 1. razdoblje
udio (%)		 2. razdoblje
udio (%)		 3. razdoblje
udio (%)		 Trajanje Pismeni Usmeni
1. kolokvij + 100.0 45 +
2. kolokvij + 20.0 80.0 45 + +


Opis elemenata praćenja

Elementi praćenja Bodovi Uvjet Opis Nadoknada
Granica Opis Rok
Prisustvovanje na predavanjima Na predavanjima se 5 puta nasumično obavlja provjera prisustvovanja. 3 izostanka Ako student izostane:
• više od dva puta od ukupnog broja prozivki -> nema pravo na polaganje ispita preko kolokvija;
• više od tri puta od ukupnog broja prozivki -> nema pravo na potpis.
Prisustvovanje na seminarima Na seminarima se svaki puta obavlja provjera prisustvovanja. 5 izostanka Ako student izostane:
• više od tri puta -> nema pravo na polaganje ispita preko kolokvija;
• više od pet puta -> nema pravo na potpis.
Aktivnost na nastavi Studenti trebaju sudjelovati u diskusijama na nastavi (i na predavanjima i na seminarskoj nastavi), tj. rješavati probleme ili kratke provjere razumijevanja netom obrađenog gradiva (aktivno prisustvovanje!).
Seminarski rad (pisani rad i prezentacija na seminarskoj nastavi) Student dobije temu seminarskog rada na nastavi. Seminarski rad treba izraditi kao prezentaciju u PowerPointu i prezentirati na seminarskoj nastavi u dogovorenom terminu te zajedno s cjelovitim tekstom rada, pisanim u Wordu, predati na sustav za e-učenje (Moodle) najkasnije 24 sata uoči termina prezentacije. Korištenje tuđeg rješenja (plagijat) je zabranjeno te uz gubitak prava na potpis povlači i disciplinsku odgovornost studenta (prijavu Stegovnom sudu Fakulteta). Ocjena dovoljan (2) Za polaganje ispita preko kolokvija potrebno je iz seminarskog rada ostvariti najmanje ocjenu dobar (3).
1. kolokvij Izvodi se na polovici semestra (otprilike u 8. tjednu). Sastoji se od pet pitanja koja pokrivaju obrađeno gradivo, od kojih svako nosi najviše jedan puni bod (ukupno najviše 5 bodova). Provodi se u obliku pismene provjere. Nema nadoknade niti ponavljanja kolokvija. Svaki oblik ili pokušaj prepisivanja za vrijeme provjere znanja strogo je zabranjen te uz gubitak prava na potpis povlači i disciplinsku odgovornost studenta (prijavu Stegovnom sudu Fakulteta).
2. kolokvij Izvodi se u na kraju semestra. Sastoji se od četiri pitanja koja pokrivaju gradivo obrađeno nakon 1. kolokvija te jednog pitanja iz gradiva 1. kolokvija, od kojih svako nosi najviše jedan puni bod (ukupno najviše 5 bodova). Mogu mu pristupiti samo oni studenti koji su na 1. kolokviju ostvarili najmanje 2,5 boda. Provodi se u obliku pismene provjere za sve studente koji imaju pravo pristupa. Predmetni nastavnik zadržava pravo da naknadno i usmeno ispita (ukoliko procjeni potrebnim) 30% studenata koji su na oba kolokvija ukupno ostvarili najmanje bodova, te da sukladno usmenoj provjeri korigira ukupnu ocjenu na više ili na niže. Nema nadoknade niti ponavljanja kolokvija. Svaki oblik ili pokušaj prepisivanja za vrijeme provjere znanja strogo je zabranjen te uz gubitak prava na potpis povlači i disciplinsku odgovornost studenta (prijavu Stegovnom sudu Fakulteta).


Elementi vrednovanja seminarskog rada:

 

Usklađenost  sadržaja s naslovom seminarskog rada i opća ocjena cijelog rada.
Poštivanje zahtjeva za oblikovanje teksta i  propisanog načina citiranja u skladu s Pravilnikom o završnom radu na FOI-u.
Način prezentiranja (pripremljeno izlaganje, obraćanje publici, prezentiranje bez sjedenja pred monitorom i isključivog čitanja sadržaja s vlastitih bilježaka).
Dopuna teoretske obrade teme prikladnim primjerima i poticanje kolega na diskusiju.
Prikladno uređenje slajdova (logičko povezivanje, korištenje grafičkih prikaza, izbjegavanje previše teksta na slajdu, navođenje izvora grafikona, tabela i slika, navođenje korištene literature).

 


NAPOMENA 1: Student koji neopravdano izostane i ne prezentira svoj seminar u zadano vrijeme ne može nadoknaditi seminarsku aktivnost, tj. ostvaruje nula (0) bodova iz seminara te gubi pravo na potpis!


NAPOMENA 2: Temu seminarskog rada studentu dodjeljuje ili na prijedlog studenta odobrava predmetni nastavnik koji izvodi seminarsku nastavu. Teme seminarskog rada slijede nastavni program u aplikativnom smislu. Student u radu razrađuje odabranu temu ili zastupa određenu ideju, tvrdnju ili koncept koju objašnjava argumentima koji je podržavaju. Pri tome primjena teorije na konkretnom primjeru iz prakse treba predstavljati pretežiti dio rada. U radu treba pisati o onome što je zadano kao tema, a ne okolišati niti prelaziti na druge teme. Treba upotrijebiti jasno oblikovane argumente unutar teme. Poželjan je i kritički osvrt prema drugim mogućim argumentima s kojima se student ne slaže. U seminarskom radu student treba pokazati da dobro poznaje temu o kojoj piše, da poznaje gradivo obrađeno u okviru kolegija i zna ga koristiti u zastupanju svog stava, da prati i vrednuje analize publicirane u medijima (novine, internet izvori) te pokazati da zna pisati akademskim stilom. Studenti imaju punu slobodu zaključivanja te vrednovanje seminarskog rada ne ovisi o tome slaže li se ocjenjivač sa zaključkom autora ukoliko su navedeni zaključci dobro formulirani, objašnjeni i obranjeni argumentima. Ispitna literatura je pomoć pri formuliranju vlastitih argumenata, a ne služi tome da je se samo reproducira (preuzima) u seminarskom radu.


NAPOMENA 3: Korištenje tuđeg izvora, bez navođenja autora, smatra se plagijatom i nije etično niti je dopušteno. Reference se pišu u zagradama, uz navođenje autora, godine izdanja i broja stranice s koje je preuzet tekst. Svi izvori referencirani u tekstu rada moraju biti na kraju rada u popisu literature, a istovremeno ništa što nije spomenuto u radu ne može biti u završnom popisu literature. Svaka slika, grafikon ili tablica koja se koristi u seminarskom radu, a nije samostalno izrađena, mora imati naveden izvor. Nepoštivanje ovih pravila za sobom povlači disciplinsku odgovornost, odnosno prijavu Stegovnom sudu Fakulteta. Za dodatne upute student može koristiti predložak za pisanje završnog rada dostupan na stranicama knjižnice FOI-a, ili kontaktirati nastavnika.

Menadžment - Izvanredni studenti

Studij: PITUP
Akademska godina: 2018/2019

Izvanredni studeni mogu odabrati jedan od dva modela praćenja:
 

  • Model A (obavezno prisustvovanje nastavi + seminarski rad + kolokviji): dolasci na nastavu (predavanja i seminarska nastava) su obavezni, te se praćenje rada na kolegiju izvodi na isti način kao i za redovne studente. Izvanredni studenti obavezni su sudjelovati u izradi seminarskog rada i svih aktivnosti u okviru nastave kao ispunjenje uvjeta za izlazak na ispit. Za sve ostale detalje → vidi model praćenja za redovne studente!
     
  • Model B (pismeni i usmeni ispit): ovaj model nema elemente praćenja rada studenta, nego predviđa klasičnu provjeru znanja studenta na jednom od redovnih ispitnih rokova. S obzirom da se pri tome provodi detaljna provjera znanja iz cjelokupnog sadržaja kolegija (nakon položenog pismenog dijela slijedi dodatna usmena provjera), studenti koji se odluče za ovaj model nisu dužni ispuniti nikakve dodatne preduvjete za prijavu i pristup ispitu

 

Izvanredni studenti koji se odluče za Model A trebaju predati seminarski rad u sustav za e-učenje najmanje 14 dana prije termina pisanja 1. kolokvija!

 

 

BODOVNA SKALA OCJENA


Od

DoOcjena
02,4nedovoljan (2)
2,52,9dovoljan (2)
3,03,4dobar (3)
3,54,4vrlo dobar (4)
4,55,0odličan (5)

 


Predavanje Seminar Auditorne vježbe Laboratorijske vježbe Vježbe (jezici, tzk) Ispit Kolokviji Nadoknade Demonstrature
Copyright © 2015 FOI Varaždin. All Rights Reserved. Sva prava pridržana.
Povratak na vrh